New York Times napisao je tekst u kojem se osvrnuo na pitanje izgradnje Južne interkonekcije u BiH te pokušaju ruskog monopola na plinu.
Autor Endrju Higins navodi da SAD i EU pokušavaju smanjiti ovisnost od ruskog plina, ali da je projekat obustavljen zbog sukoba među etničkim grupama.
– Već se bore da obuzdaju nerješive krize na Bliskom istoku i u Ukrajini, Sjedinjene Američke Države također se bore s ćorsokakom na Balkanu oko plinovoda u BiH, pitanje koje je opterećeno velikim geopolitičkim ulozima. Projekt, koji podržavaju i SAD i EU je blokiran etničkim sukobima koji dugo opterećuju BiH, a ima za cilj prekinuti pritisak Moskve na opskrbu plinom krhke nacije razvučene između Istoka i Zapada – ističe se.
Ističe se da bi projekat plinovodom kojim bi plin dolazio iz Hrvatske koštao 110 miliona dolara, što je, kako kažu, sitnica pored 15 milijardi dolara koje je bilo potrebno za Sjeverni tok između Rusije i Njemačke.
Kontrola nad energijom
– Rusija je često koristila svoju kontrolu nad energijom kao oružje protiv Ukrajine u godinama koje su prethodile njenoj invaziji u februaru 2022. i od tada ju je koristila za potkopavanje evropskog jedinstva nudeći slatke energetske ugovore zemljama poput Mađarske i Srbije. Rusija nema teritorijalne pretenzije na BiH ili druge balkanske nacije, a njen glavni cilj bio je spriječiti ih da se integriraju sa Zapadom – navodi se.
Naglašavaju da je bivša šefica diplomatije Hrvatske Vesna Pusić Pusić naglasila da je zaustavljeni plinovod mnogo važniji od same BiH, jer se zatvaraju putebi destabilizirajućeg utjecaja Rusije u Evropi
Za razliku od drugih evropskih zemalja koje su diversificirale opskrbu energijom nakon ruske invazije na Ukrajinu, BiH je ostala u potpunosti ovisna o Moskvi za prirodni plin.
Podsjećaju da je pomoćnik američkog državnog sekretara za evropska i euroazijska pitanja Džejms Obrajan kazao da bez alternativne opskrbe BiH riskira da zaostane i postane ranjiva na pritisak iz Moskve.
Glavni izvori energije u Bosni su hidroenergija i lokalni ugalj. Ali dok prirodni plin iz Rusije čini manje od 5 posto ukupne energetske mješavine zemlje, on pomaže u opskrbi velikom tvornicom aluminija i gorivom za toplane koje zimi griju Sarajevo.
– Krhka mješavina teritorija nastanjenih muslimanskim Bošnjacima, pravoslavnim Srbima i rimokatoličkim Hrvatima, od kojih je mali broj prakticirajućih vjernika, Republika Bosna i Hercegovina posrće iz krize u krizu od 1995. godine, kada je Dejtonski mirovni sporazum okončao godine krvoprolića u bivšoj Jugoslaviji. Mirovni sporazum je zaustavio ratove koji su ubili oko 100.000 ljudi početkom 1990-ih, ali je opteretio Bosnu razrađenim i vrlo nefunkcionalnim političkim sistemom. Zemlja je podijeljena na dva uglavnom samoupravna „entiteta“ — muslimansko-hrvatsku federaciju i pretežno srpsko područje koje se zove Republika Srpska – navodi se.
Slaba centralna vlada
Ističu da nepovezanom strukturom upravlja slaba centralna vlada s tri predsjednika, koji predstavljaju etničke grupe, koje dijele vlasti, ali lideri potpiruju podjele.
– Republika Srpska, predvođena ratobornim srpskim nacionalistom Miloradom Dodikom, ponovo je prijetila odcjepljenjem, što je potez koji bi riskirao pokretanje nove runde krvoprolića. Dodik, redovni posjetitelj Rusije, posljednji put u srijedu, na sastancima s predsjednikom Vladimirom V. Putinom, gura zasebni projekt plinovoda koji bi povećao opskrbu plinom iz Rusije. Njegov feud ima vlastitu plinsku kompaniju, Gas-Res, koju kontroliraju etnički Srbi, te rafineriju nafte u ruskom vlasništvu koja ovisi o ruskoj sirovoj nafti. Vođa etničkih Hrvata u Bosni, Dragan Čović, kaže kako podržava predloženi zapadni plinovod, ali želi da se on stavi pod kontrolu kompanije koju će voditi etnički Hrvati umjesto postojećeg bosanskog operatera plinovoda, BH Gasa, sa sjedištem u Sarajevu a vode je Bošnjaci. Kompanija koju Čović želi osnovati imala bi sjedište u bosanskom gradu Mostaru, etnički mješovitom, ali dugo bastionu hrvatskog šovinizma – ističe se.
Podsjećaju da je državni sekretar SAD Entoni Blinken u pismima osudio Čovića zbog opstruiranja „kritičnog projekta. Njegovi zahtjevi za novom, etnički hrvatskom kompanijom, rekao je, “dvostruki su, ekonomski neodrživi i ugrožavaju cijeli projekt”.
– Obraja, pomoćnik državnog sekretara, pozivajući se na diplomatsku povjerljivost, odbio je reći jesu li hrvatski i bosanski ministri vanjskih poslova odgovorili na kritiku Blinkena. Oba ministra odbila su intervju. Čović, koji je također odbio intervju, rekao je da samo želi zaštititi legitimne interese Hrvata, a ne blokirati put BiH u Evropsku uniju – ističe se.
Muris Čičić, ekonomist i predsjednik Bosanske akademije nauka i umjetnosti u Sarajevu, opisao je prepirku oko plinovoda koji podržavaju SAD i nastojanja Dodika da izgradi alternativu za dovod više ruskog plina kao “model disfunkcionalnosti Bosne”.
– Sve se u ovoj zemlji temelji na etničkoj diferencijaciji, pa čak i plin. Naši političari su podijelili sve što se može podijeliti i svaki dio stavili pod svoju komandu. To je izvan svake ekonomske logike – kazao je Čičić.
Svađe nisu samo opstruirale zajedničko djelovanje u interesu cijele zemlje, kazao je Čičić, nego su stvorile i plodno tlo za Rusiju da progura svoje interese.
– BiH je tačka razdvajanja između Istoka i Zapada — tačka gdje Rusija može lako izazvati nestabilnost preko ljudi poput Dodika – rekao je Čičić.
Energetska sigurnost
– Ideja o izgradnji plinovoda za dovod plina iz susjedne Hrvatske postoji već gotovo 15 godina, otkako je Rusija 2009. prekinula isporuke plina preko Ukrajine na Balkan i ostavila Sarajevo da danima drhti na temperaturama ispod ništice – navodi se.
– Bili smo jako uplašeni gašenjem 2009. i shvatili smo da imamo nultu energetsku sigurnost – prisjetio se Almir Bećarević, koji je u to vrijeme vodio BH Gas.
Gazprom, ruski energetski div, rekao je, godinama se činio “samo normalnom kompanija koja prodaje plin”, ali “postajalo je jasno da Gazprom igra političke igre”. Plin je, dodao je, “prerastao u veliku geopolitičku stvar”.
– Bećarević i drugi počeli su lobirati za plinovod iz Hrvatske kako bi se okončao ruski monopol, ali su malo napredovali, čak i nakon što je 2021. godine otvoren pogon na otoku u blizini hrvatske obale za isporuke ukapljenog prirodnog plina”, piše u tekstu.
– Godinama nije bilo ničega osim bla, bla, bla – rekao je Bećarević. “Ali rat u Ukrajini sve je promijenio. Sada se situacija promijenila 100 posto”.
