Njegova kompanija, osnovana 1993. u kalifornijskom Denny’su, proizvodi tip hiperkompleksnog mikroprocesora koji je nekada bio u domenu sistema video-igara, ali sada omogućava vrhunsku tehnologiju vještačke inteligencije (AI), sa svojim ekstremnim zahtjevima za snagom računara.
Nvidia vrijedi 2,6 biliona dolara — veća je od dvije Mete (krovna kompanija Facebooka, Instagrama i WhatsAppa), tri Berkshire Hathawaya ili pet ExxonMobila. Goldman Sachs ju je nazvao “najvažnijom dionicom na planeti Zemlji ” zbog njenog centralnog položaja u rastućoj industriji AI, a kompanija će vjerovatno vrijedjeti više od Applea za nekoliko mjeseci.
Od petka, Huang je 17. najbogatija osoba na svijetu, s procijenjenom vrijednošću od 91 milijardu dolara, prema Bloombergu. To je više nego duplo više od onoga što je vrijedio na Božić prije pola godine. Ovom brzinom, Huang – čiji je imidž u javnosti daleko od blistavog – mogao bi postati bogatiji od Ilona Maska do 2025, a njegova kompanija vrijednija od bilo koje druge na svijetu. (Ukoliko dionice prestati da rastu, kao što je to bilo prije nekoliko sedmica, pošto mnogi ljudi misle da su mnogo precijenjene.
AI, kao tehnologija, i dalje je prilično neujednačena. Huang, međutim, ne mari mnogo za to, barem što se njegovog ličnog bogatstva tiče. AI softver zahtijeva ogromnu količinu procesorske snage, bez obzira na to koliko su tačni ili pogrešni odgovori koji daju popularni chatbot-ovi, a Huangova kompanija je manje-više gurnula tržište u ćošak u pravljenju vrsta kompjuterskih čipova koji to mogu podnijeti.
Čak i najgluplji AI će trebati puno Nvidijinih čipova, koji se nazivaju jedinice za grafičku obradu.
Budući da među skupom iz Silicijumske doline postoji tako vatreno uvjerenje da će AI jednog dana postići nadljudsku inteligenciju, postoji ogroman podsticaj za gotovo svaku tehnološku kompaniju da tu tehnologiju učini ključnim dijelom svog poslovanja. Huangov posao je, međutim, današnji ekvivalent prodaje lopata tokom zlatne groznice, prneosi Investitor me. Mnoge, ako ne i većina kompanija koje se bore da budu sljedeća velika stvar u AI-u će propasti — a Nvidia će već dugo čuvati njihov novac.
Huang, naturalizirani američki državljanin rođen u Tajpeju, po mnogo čemu je sličan drugim izvršnim direktorima tehnologije. Ima nešto kao prepoznatljivi izgled koji koristi tokom TED govora i prezentacija na Wall Streetu i provodi vrijeme u svojim brojnim nekretninama u Kaliforniji i na Havajima.
Nvidia je zaista tvrdokorna tehnološka kompanija – a ne, recimo, reklamni biznis pod maskom – i Huangova inženjerska ekspertiza je u fizičkom hardveru, a ne kodu. On je također proizvod baptističke reformske škole u Kentakiju (njegov ujak ga je navodno poslao tamo misleći da je to prestižna akademija), kao i Oregon State University, gdje je išao na koledž, dok je magistrirao elektrotehniku na Univerzitetu Stanford.
Huang nije outsider iz Silicijumske doline, pogotovo sada kada je tako bogat i kada se toliko kompanija oslanja na njegove čipove. On je hvalio Maskove planove da transformiše Teslu tehnologijom samovozećih vozila – na kraju krajeva, nekom vrstom vještačke inteligencije.
Ipak, prošle su decenije otkako je proizvođač hardvera poput Nvidije bio na udaljenosti od najvrijednije kompanije na svijetu; dani kada je Intel dominirao računarstvom već dugo su zamijenjeni kompanijama koje proizvode blještavije proizvode potrošačke tehnologije.
Realnost je da jednostavno ne postoji mnogo konkurenata koji mogu napraviti vrste procesora koji će biti potrebni za rad nadolazećoj AI industriji, piše biznis.
