Čeka nas više vrelijih ljeta, nego onih umjerenijih i svježijih, ali to ne znači da se u jednoj godini neće ponoviti ljeto iz 2018. ili 2014. godine koje je obilovalo pljuskovima, grmljavinom, kišom i odlikovalo se veoma malim brojem vrućih dana.
Istakao je ovo za “Nezavisne novine” meteorolog Nedim Sladić, dodajući da se ne mora ovako vrelo ljeto nužno očekivati već iduće godine.
“Ovakva ljeta će postajati sve učestalija”, kaže Sladić i dodaje da će frekvencija vrućih ljeta biti češća u odnosu na ona blaža i svježija koja će biti poput dara s neba.
Prema Sladićevim riječima, to je sve u skladu sa očekivanima i izvještajima za ovo podneblje budući da sada govorimo i o područjima koja su u ljetnjem periodu sa najvećom temperaturnom promjenom.
“U svemu tome moramo uključiti i sve toplija mora koja nisu bila ovako topla unazad 40-50 godina koja, također, doprinose u cjelokupnoj slici ljeta, a koja su, nažalost, mnogo teža za stanovnike BiH, ne samo za stariju populaciju, već polako i za mlađe”, ističe Sladić za “Nezavisne novine” i dodaje da je zrak bogatiji vlagom i vodena para doprinosi da se teže podnose vrućine, ali i smanjuje ohlađivanje zraka.
“Nije isti efekat kada hladite zrak koji je suh i onaj koji ima vodenu paru u sebi”, navodi on.
Takođe, Sladić ističe da su i sve češće tropske noći u velikim gradovima, odnosno u urbanim sredinama.
“Također, spomenimo utjecaj urbanog toplotnog ostrva koji se javlja u najvećim urbanim sredinama gdje zbog utjecaja betona i manjka vegetacije temperature mogu biti i pet stepeni više nego u okolnim sredinama i to je jedan od razloga zašto se meteorološka mjerenja vrše iznad grada, odnosno na što višoj nadmorskoj visini kako bi se izbjegao takav utjecaj”, kaže Sladić za “Nezavisne novine”.
Prema podacima Ogimeta, Zenica je juče bila najtopliji grad u BiH i Evropi, a iako će se mnogi iznenaditi kada BiH vide na listi najtoplijih zemalja Evrope, Sladić ističe da su vremenske postavke sistema takve da je upravo BiH zajedno sa Balkanskim poluostrvom, odnosno zemljama Balkanskog poluostrva trenutno jedno od najtoplijih područja Evrope.
“Svemu tome pogoduje jedan veoma izražen termobarički greben na visini koji se proteže od Sjevera Afrike, pa sve preko Apeninskog i Balkanskog poluostrva uključujući i našu zemlju, a na njenoj visini se nalazi obilje upumpanog vrućeg zraka sa Sjevera Afrike baš pozicioniranog sa balonom vreline nad BiH, Srbijom i Crnom Gorom. Nije iznenađujuće vidjeti da imamo izuzetno visoke temperature zraka, pogotovo ne u centralnom dijelu BiH gdje imamo i tzv. spoljnje učinke. Spoljnji učinci su prije svega vezani za prethodno suhi period, odnosno period u kome nemamo padavina gdje toplo tlo, suho i sprženo, sada djeluje kao pojačivač vrućine”, objašnjava Sladić.
Takođe, on ističe da zbog isušivanja zraka, a u čemu su najpodložnija kotlinska područja kada govorimo o ovakvim okolnostima, nije ni čudo što je Zenica bila najtopliji grad BiH, ali i Evrope.
