Osim toga, stalno pristižu zahtjevi za otvaranje novih kuhinja, i to u Goraždu, Višegradu, Širokom Brijegu i drugim mjestima. Broj korisnica i korisnika javnih kuhinja svakodnevno raste, a statistike kažu da svaka peta osoba u BiH živi ispod linije siromaštva.
Niko sam
Istovremeno, prema podacima Ujedinjenih nacija, u BiH godišnje bude uništeno gotovo 400.000 tona hrane. Kompanije koje se bave prodajom i distribucijom hrane unište trećinu te hrane, 140.000 tona, dok preostale dvije trećine čini otpad iz domaćinstava. Prema proračunima, svaki dan se u BiH unište 767.123 obroka ili 280 miliona godišnje, a koji bi mogli biti donirani.
Ovi šokantni podaci bili su pokretač za Fondaciju „Mozaik“ da započne kampanju “Niko gladan. Niko sam”. Zahvaljujući kampanji, izmijenjen je Zakon o porezu na dodatnu vrijednost, a nakon toga su usvojene i dopune Pravilnika o primjeni Zakona o PDV-u, čime su donacije hrane pred istekom roka trajanja oslobođene plaćanja PDV-a.
Nakon godinu primjene pokazalo se da kompanije koriste ovu povlasticu, ali još nedovoljno. Fondacija „Mozaik“ je, s ciljem unapređenja primjene ove važne promjene, napravila digitalnu banku hrane koju naziva online registar za doniranje hrane – Nikogladan.ba.
Rezervirati donaciju
– Ova platforma povezuje kompanije donatore s udruženjima i javnim kuhinjama širom BiH. Sada kompanije putem registra mogu jednostavno obavijestiti javne kuhinje o donacijama, bilo da je riječ o hrani pred istekom roka koja je sigurna za upotrebu ili o redovnim zalihama. Javne kuhinje zatim jednim klikom mogu rezervirati ponuđenu donaciju ili njen dio te ga preuzeti. Sve se odvija online, brzo i transparentno, što dodatno podiže povjerenje u proces i olakšava logistiku – rekla je za “Avaz” Adnana M. Čamdžić, direktorica sistemske filantropije u Fondaciji „Mozaik“.
Dodala je da je na svima nama sada da širimo ovu pozitivnu priču i potaknemo što više kompanija da se prijave u digitalnu banku hrane Nikogladan.ba.
– Na taj način možemo zajedno smanjiti uništavanje hrane, podržati one kojima je pomoć najpotrebnija i jačati društveno odgovorno poslovanje kroz konkretan doprinos ESG ciljevima – istaknula je Čamdžić.
Odgovoran odnos
Izmjenama Zakona o porezu na dodatnu vrijednost te usvajanjem dopuna Pravilnika o primjeni Zakona o PDV-u, postavljen je pravni okvir koji omogućava da hrana sigurna za upotrebu dospije do onih kojima je najpotrebnija.
Na ovaj način kompanije ujedno štede resurse (struja, voda, itd.) uložene za proizvodnju hrane i smanjuju količinu otpada i emitiranje metana na deponijama, čime se direktno doprinosi njihovim ESG ciljevima (okoliš, društvo i upravljanje). Doniranjem hrane kompanije pokazuju odgovoran odnos i prema društvenoj zajednici i prema resursima
