Roba iz BiH sada će biti carinjena po stopi od 35%, što će najviše pogoditi namjensku industriju i izvoz vojne opreme.
Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH (VTK BiH), BiH nema veliki obim trgovinske razmjene sa SAD-om – ona čini svega 1% ukupne razmjene s inostranstvom. U 2024. godini izvoz iz BiH u SAD iznosio je 234,5 miliona KM, dok je uvoz bio 190 miliona KM. Međutim, više od 60% ukupnog izvoza čini namjenska industrija, vrijedna oko 135 miliona KM. Također, više od 50 miliona KM otpada na proizvode metalske i elektroindustrije, dok hemijska industrija izvozi robu u vrijednosti od oko 15 miliona KM.
Najveći udar na namjensku industriju
Iako BiH nije među najvećim trgovinskim partnerima SAD-a, najviše će ispaštati namjenska industrija, koja je do sada bila carinjena po stopi od 12%, ali će sada biti opterećena carinom od 35%. To bi moglo otežati izvoz vojne opreme, ali i stvoriti probleme bh. kompanijama koje svoje proizvode plasiraju indirektno – kroz trgovinske lance u Evropskoj uniji.
“Najveće posljedice će osjetiti metalska i autoindustrija BiH, jer značajan dio proizvoda isporučuju dobavljačima iz EU koji ih dalje plasiraju na američko tržište. Ako kupci u EU budu primorani podići cijene zbog novih carina, to može smanjiti potražnju za njihovim, ali i našim proizvodima”.
Šta dalje?
Trenutno je teško precizno procijeniti ukupne ekonomske posljedice ovih mjera. Stručnjaci upozoravaju da bi ograničavanje trgovine moglo dovesti do smanjenja ekonomske aktivnosti i povećanja rizika od recesije.
“Neophodno je da svi relevantni akteri iz BiH sagledaju situaciju i prate poteze EU, koja razmatra recipročan odgovor SAD-u. Iako postoji želja za dijalogom, jasno je da će trgovinske barijere imati negativan utjecaj na bh. ekonomiju”, zaključuju iz VTK BiH.
Američki predsjednik Donald Trump sinoć je potpisao uredbu kojom uvodi carine od najmanje 10% na uvoznu robu iz cijelog svijeta, a BiH se našla na listi zemalja koje su pogođene stopom od 35%.
