U takvoj situaciji Bh. blok i se druge politike stranke treba da ponude stabilnu, jaku, državničku politiku kao otpor politikama koje problematizuju i ruše državu BiH, poručio je u razgovoru za Vijesti.ba potpredsjednik SDP-a BiH Miro Lazović.
– Šta je, prema Vašem mišljenju, obilježilo godinu na izmaku?
LAZOVIĆ: Kao i mnoge prije nje, 2018. godina prošla je u stalnim političkim nesporazumima i sukobima koji cijelo bh. društvo i državu drže kao taoce tih politika. Bh. društvo i država BiH su u ovoj godini bili taoci nesređenih odnosa u Vladi FBiH, ali i na nivou države mnogi problemi kočini su procese u koje je BiH odavno trebalo da zakorači. Tu mislim prije svega na proces evropskih integracija, ali i implementaciju ekonomskih mjera iz reformske agende, koju su ne samo partije u vlasti, nego i opozicione partije preuzele. Ponovo se pokazalo da je politika jača od ekonomije i da ekonomske mjere ne mogu biti efikasne ukoliko politika nije postigla konsenzus da se ide ka tim ciljevima.
BiH će u 2019. godinu, sve su prilike, stupiti sa određenim nesporazumima koji mogu potrajati i ponovo bh. društvo i državu tržati kao taoce sukoba. Činjenica je da se i EU na neki način distancirala od direktnog uplitanja u bh. zbilju, na način da čeka rješenja koja će ponuditi domaće političke strukture, koje to nisu u stanju uraditi. Bilo bi dobro da u godini koja je pred nama EU i američka administracija zauzmu aktivniju ulogu na način da se procesi u BiH, koji su već dugo pred vratima i na čekanju, pokrenu kako bi naša država postajala demokratsko, stabilnije i zdravije društvo.
BiH je mlada i krhka država. Na mladu biljku nasrću mnogi nametljivci i mnoge štetočine, kako sa vana, tako i iznutra. BiH se suočava sa neprincipijelnim politikama iz regiona od strane i Hrvatske i Srbije, ali i sa unutrašnjim političkim protivnicima koji nasrću na njenu suverenost i cijelovitost, te bi da je dalje etnički dijele. U takvoj situaciji Bh. blok i se druge politike stranke treba da ponude stabilnu, jaku, državničku politiku kao otpor politikama koje problematizuju i ruše državu BiH.
– Činjenica jeste da u godinu koja je pred nama ulazimo sa neformiranom vlašću na svim nivoima. Kao uslov za formiranje Vijeća ministara BiH dio političkih stranaka iz FBiH postavlja nastavak puta ka NATO integracijama, što je za političke partije iz RS neprihvatljivo. Kakve su Vam prognoze kada je u pitanju konstituisanje vlasti na nivou BiH?
LAZOVIĆ: Teško je prognozirati kako će se riješiti to pitanje. Činjenica jeste da politika Milorada Dodika, a posebno njegov vokabular i otpor reformama BiH na putu ka NATO-u i EU udaraju u zid unutar Predsjedništva BiH od strane Šefika Džaferovića i Željka Komšića. Mogu razumijeti Džaferovića i Komšića da su zabrinuti da li može doći do daljih blokada ukoliko se na dnevni red Predsjedništva BiH ne stave tačke koje su veoma bitne za budućnost BiH, prvenstveno misleći na EU i NATO integracije.
Međutim, nisam za to da se to postavlja direktno kao uslov izboru predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH. Time bi BiH bila blokirana, ali razumijem da budući mandatar mora ispred sebe imati jasnu sliku o tome šta je BiH potrebno. Nelogično je da budući mandatar direktno radi protiv EU integracija. Potrebno je da se tri člana Predsjedništva BiH unutar institucija države dogovore o tome šta je prioritet BiH, te da se otklone blokade koje mogu biti prepreka stabilnosti ukupnih odnosa unutar BiH.
U svakom slučaju, očekujem i da će se međunarodni faktori, a možda i Srbija na neki način uključiti kako bi se opredmetilo ono što predsjednik ove zemlje Aleksandar Vučić stalno govori – da mu je stalo do stabilne BiH i do odnosa u regionu, te da je ključ te stabilnosti BiH. Ako to zaista želi, onda će morati uticati na Dodikovu politiku, na način da on shavati da mu ovo nije RS gdje je neprikosnoveni gospodar, već da je ovo država BiH koja ima svoje zakone i prioritete, te da se mora voditi politika kompromisa i dogovora sa predstavnicima drugih naroda.
– Čini se da je još neizvjesnije pitanje formiranja vlasti na federalnom nivou. Određene političke stranke najavile su da će zatražiti ocjenu ustavnosti Uputstva koje je usvojio CIK BiH o popuni Doma naroda FBiH. Te političke stranke insistiraju na tome da Ustavni sud BiH da konačnu riječ o ovom aktu, te da se onda krene u formiranje vlasti na federalnom nivou. Većina ih smatra kako je potrebno prvo formirati ovaj, pa tek onda državni nivo.
LAZOVIĆ: Ukupna politička scena je, nakon odluke CIK-a BiH, stvorila lavirint iz kojeg se teško može izaći. Smatram da je odluka CIK BiH kompromisna jer se pokuašo stvoriti balans između onih koji insistiraju na popisu iz 2013. godine i onih koji insistiraju na popisu iz 1991. godine. Zadržane su obje varijante, jer je uvažen popis iz 2013. ali je uvažena i forma 1/1/1 ukoliko predstavnici tih naroda budu izabrani u kantonalnim skupštinama. To je odluka koja je trebalo da dovede do kompromisa. Međutim, isto tako mogu razumjeti političke strukture koje traže da se poštuje Ustav FBiH, koji preferira popis iz 1991. godine.
Nisam siguran da će Ustavni sud BiH tako brzo djelovati i da će uopšte donijeti odluku koja će ići u prilog popisa iz 1991. godine. Čak se iz nekih pravnih krugova govori o tome da će Ustavni sud BiH naći neutralnu poziciju u smislu da će se proglasiti nenadležnim za to pitanje. Nisam pravnik i ne mogu o tome govoriti, ali sam u svakom slučaju za poštivanje Ustava BiH i Ustava FBiH. Da li će to tako biti, ostaje da se vidi.
Činjenica je da je federalna vlast u ćorsokaku. Raspored političkih struktura unutar FBiH takav je da se mopže očekivati blokada. Mnogo toga je neizvjesno. Očito je da postoje nesporazumi i nepovjerenja jednih između drugih, bez obzira na to što se stvara slika da se vlast u FBiH može lako napraviti. Mislim da se to neće desiti.
Mislim da bi građanski blok, koji je uspio imenovati predsjedavajućeg Predstavničkog doma FBiH, ukoliko ima sigurnih 52 u Parlamentu, trebalo da krene u formiranje vlasti. Očito da je sve to na neki način fluidno i da su razne političke igre još uvijek u pitanju. Mnogi politički akteri koji su u prvom momentu bili za jednu varijantu, očito se sada kolebaju. To stvara jednu po jednu situaciju u kojoj nacionalne stranke, SDA i HDZ BiH, ukoliko krenu zajedno, takođe mogu skupiti određeni broj ruku za formiranje federalne vlasti, pišu “Vijesti“.
Od formiranja vlasti u FBiH zavisiće i kako će se na ostalim nivoima vlasti formirati. Potpuno je jasno da na nivou države tu prednost imaju SDA, SNSD i HDZ BiH. Na kantonalnim nivoima, gdje je građanski blok uspio formirati vlast – KS i USK, ukoliko dođe do federalne vlasti sa HDZ-om i SDA-om, te kantonalne vlasti biće pod strahovitim pritiskom. Za očekivati je da se stvara politička situacija koja će dalje produkovati nesporazume i voditi nas ka nestabilnosti. Najbolje bi bilo kada bi se napravila vlast koja bi bila kompaktna, od nivoa države do kantona. No, u situaciji u kakvoj smo sada, čini mi se da je to neizvodljivo.
Nisam veliki optimista da će se brzo doći do formiranja vlasti na nivou FBiH, kao i na državnom. Zavisi kako će biti popunjeni klubovi u Domu naroda FBiH. Sve činjenice govore da će HDZ BiH imati većinu u Klubu Hrvata, što mu daje prostora da igra bijelim figurama. U tom kontekstu, i građanski blok i svi drugi moraće voditi računa o ovakvoj poziciji.
Građanski blok je krenuo dobro i iznio određene principe. Treba da insistira da ti principi postanu dio o kojem treba da se odrede i druge stranke, pa i nacionalne stranke, te da na osnovu tog određenja građanski blok može ići u strukture vlasti sa strankama koje prihvataju te principe. Možda je tih 17 principa previše, skratio bih ih na one koji su suštinski za državu BiH. Ciljevi moraju biti stabilnost države, ekonomski napredak i politička stabilnost koja će voditi rješenjima koja odgovaraju građanima i državi BiH.
