Delimustafić je ponudio četiri stana i jedan poslovni prostor u Sarajevu, za koje je vještak utvrdio da su vrijedni više od milion maraka. Također, predložene su i mjere zabrane, piše “Klix“.
Tužilaštvo KS se usprotivilo prijedlogu odbrane kazavši kako su navodi u njemu paušalni i neargumentovani te da još uvijek postoji opasnost da bi, ukoliko bude na slobodi, Delimustafić ponovio krivično djelo.
Delimustafićev branilac Ifet Feraget kazao je kako je njegov prijedlog osnovan i da su ranije postigli preliminarni dogovor s Tužilaštvom KS i da su ga prihvatili.
“Kapital će biti upisan na Federaciju BiH i tek nakon što bude upisan onda neka Sud donese rješenje o puštanju iz pritvora. Navodi tužilaštva da će Delimustafić ponoviti krivično djelo su neosnovani. Evropsko pravosuđe ne pamti ovakav slučaj da je neko u pritvoru treću godinu, a da suđenje još nije počelo. Vrhovni sud FBiH je potvrdio da ovaj prijedlog nije paušalan”, kazao je Feraget.
Sudu se obratio i Delimustafić koji je rekao da nema riječi na navode Tužilaštva te da mu ne pada na pamet da bježi. Njegov advokat je priložio ZK izvatke kao dokaz da su nekretnine u vlasništvu porodice njegovog branjenika, kao i nalaz vještaka koji je vršio procjenu.
Sudija Igor Todorović nije odmah donio odluku, već je tražio da se donese CIPS kao dokaz da je Delimustafić prijavljen u stanu u Titovoj ulici. Nakon što mu to bude dostavljeno donijet će odluku. Ukoliko odluče da ga puste iz pritvora, Delimustafić će morati dati obećanje sudu da neće kršiti mjere zabrane.
Glavni pretres u predmetu u kojem su Delimustafić, 37 osoba i osam firmi optuženi za organizovani kriminal, zloupotrebu položaja ili ovlasti, povredu zakona od sudije, pranje novca, falsifikovanje isprave, prevaru te pomoć počiniocu nakon izvršenog krivičnog djela, još nikada nije počeo.
Delimustafić je optužen da je od 2009. do 2016. godine organizovao kriminalnu grupu koja je, između ostalog, nezakonito knjižila i preprodavala nekretnine uglavnom umrlih osoba na području Kantona Sarajevo.
U optužnici se navodi da su u sudskim postupcima koje je vodila sutkinja Lejla Fazlagić-Pašić nekretnine s umrlih knjižili na članove organizacije i rodbinu, a potom su ih sklapanjem ugovora prodavali trećim osobama. Prema optužnici, činjenjem ovih krivičnih djela stekli su protivpravnu imovinsku korist veću od 10 miliona KM.
