Prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje (ARZ) BiH, prije šest godina bolji život u ovoj državi potražilo je 661, a za deset mjeseci lani 13.198 ljudi koji su u Sloveniji dobili radnu dozvolu. U međuvremenu, odnosno u proteklih šest godina, u ovu državu je, samo posredstvom ARZ, otišlo ukupno 33.107 radnika.
Onih koji su otišli nekim drugim kanalima daleko je više, a njihov broj niko pouzdano ne zna, s obzirom na činjenicu da ljudi iz BiH, preko rođaka i prijatelja, sve masovnije napuštaju ove prostore.
U pomenutom šestogodišnjem periodu, takođe posredstvom ARZ, u Njemačku je otišlo ukupno 4.490 radnika sa završenom srednjom medicinskom školom.
Ipak, veći problem je što iz BiH sve češće i sve masovnije odlaze cijele porodice. Neke procjene pokazuju da je od 2013. do danas iz BiH otišlo preko 150.000 njenih građana. Okvirno, sa ovih prostora sidro godišnje digne između 35.000 i 40.000 ljudi.
Zbog nezavidne i neizvjesne ekonomske i političke situacije ovdje, te otvaranja tržišta rada u zemljama EU, prije svega Njemačke, ova godina mogla biti rekordna po broju onih koji će otići iz države, piše “SrpskaInfo“.
Posljednje istraživanje mobilnosti radne snage, koje je sproveo portal “Posao.ba”, pokazalo je da je 80 posto ljudi spremno da ode iz BiH, a razlozi su bolji životni standard, ekonomska nesigurnost u zemlji u kojoj žive, kao i bolja plata.
S druge strane, analiza nevladinog sektora pokazala je da se najmanje trećina onih koji su otišli ne planira vratiti u svoju zemlju.
Miroslav Ž. (42), vozač iz Banjaluke, koji već dvije godine živi i radi u Njemačkoj, kaže da se ne planira vratiti, sve dok se ne penzioniše.
“Ovdje mjesečno zarađujem 2.000 eura, a u Banjaluci sam zarađivao 800 KM. Lani su mi se pridružili supruga i djeca, a u međuvremenu su doselili i još neki članovi moje familije i nekoliko prijatelja”, ističe naš sagovornik.
U banjalučkoj agenciji za posredovanje pri zapošljavanju “Spektar” kažu da gotovo nema oblasti na našem tržištu rada u kojoj možemo lako pronaći kvalitetne radnike.
“Posebno su deficitarni radnici koji imaju specijalistička znanja, a to su, prije svega, inženjeri, KV radnici, iskusni menadžeri”, istakao je direktor ove agencije Miroslav Vukajlović, koji upozorava da će naše tržište rada, ali i društvo u cjelini, već u bliskoj budućnosti doživjeti teške negativne posljedice.