Kozar: Zaposlilo bi se desetine hiljada ljudi
Vojni analitičar Đuro Kozar ističe kako kapital ide tamo gdje je zemlja stabilna i gdje nema puno rizika i konfrontacija.
U razgovoru za Vijesti.ba, on ističe da u NATO ulaze sređene, “pospremljene” države. Dakle, NATO neće da primi državu koja je puna problema.
– Situacija bi se ulaskom u NATO stabilizirala u svakom pogledu. Što se tiče investicija, one bi sigurno bile daleko više plasirane nego što je to sad slučaj u našoj zemlji – ističe Kozar.
Napominje da se tim pitanjem bavi Agencija za promociju stranih investicija u BiH, ali konstatuje da su “rezultati mršavi” jer kapital ne ide na nesigurno tlo.
– Niko neće da investira kao socijalnu pomoć, nego tamo gdje mu se kapital može oploditi. Strani biznismeni žele da investiraju tamo gdje je situacija u svakom pogledu stabilna – naglašava naš sagovornik.
Prema njegovim riječima, prosperirale su sve zemlje koje su ranije ušle u NATO, počev od Mađarske, Poljske do Češke.
– BiH će imati puno benefita ulaskom u NATO. To ne vide oni koji sada opstruiraju njen put, ali ti benefiti se ne mogu pokazati nakon godinu-dvije od ulaska, već se pokazuju kasnije kad se investicije plasiraju i kad se profit počne dobijati, kada se zaposle ljudi. Puno bi značilo da se ulaskom BiH u NATO u oba njena entiteta zaposli nekoliko desetina hiljada ljudi, a toliko se može zaposliti ukoliko bude puno stranog kapitala koji će se ovdje plasirati – potcrtava Kozar.
Ocjenjuje da se BiH ulaskom u NATO približava i ulasku u EU.
– Kad zemlja uđe u NATO, onda su jako dobri uslovi da se plasira kapital fondova EU. Dakle, u svakom pogledu to bi donijelo puno toga, što mi sad nemamo a mogli bismo imati. I to neki koji sada opstruiraju taj put, ne vide, i neće da vide, pozivaju se na neke stvari koje po mom mišljenju nisu dovoljno utemeljene. Put u NATO je put koji je u procesu i on će sigurno biti i ostvaren – uvjeren je naš sagovornik.
Republika Hrvatska, podsjeća, devet godina, od 2000-2009. bila je u “čekaonici” NATO-a dok nije ispunila sve uslove.
– Naravno, u Hrvatskoj nisu riješeni svi problemi ulaskom u NATO, ali je situacija pogodnija – zaključuje Kozar.
Kentera: Nema sigurnog regiona bez BiH u NATO-u
Predsjednik Atlantskog savjeta Crne Gore Savo Kentera tvrdi da je ova država ulaskom u NATO, osim poboljšanja u pogledu političke stabilnosti i sigurnosti, zabilježila i ekonomski prosperitet.
– Iako je relativno kratak period od ulaska Crne Gore u NATO do danas, ova država je zabilježila značajan porast i povećanje direktnih stranih investicija koje su se direktno itekako odrazile na našu ekonomiju. Svakako, moramo imati u vidu da za ovako kratko vrijeme ne možemo u potpunosti uvidjeti sve koristi od članstva Crne Gore u ovom savezu, ali sigurno je da će u periodu koji slijedi svi naši građani osjetiti sve koristi, a posebno na ekonomskom planu, od članstva države u ovom vojnom savezu – ističe Kentera za Vijesti.ba.
To je, dodaje, vidljivo iz primjera susjednih država koje su članice NATO saveza.
– Recimo, u Hrvatskoj je znatan porast i povećanje broja turista, kao i prihodi od turizma. U Albaniji isto tako, kao i nevjerovatan porast direktnih stranih investicija, te izgradnja autoputa kroz cijelu zemlju i slično. Sve su to stvari koje očekujem da će se tek početi dešavati u Crnoj Gori – kaže naš sagovornik.
Ova država je članstvom u NATO-u, nastavlja, stvorila preduslove za dolazak stranih investicija i investitora koji imaju zdrav kapital.
– Za razliku od investitora koji dolaze da bi prali novac, investitori sa zdravim kapitalom su potrebni svakoj državi. Riječ je o investitorima koji dolaze i ulažu u državu kako bi tu ostali duži vremenski period. Da bi se to postiglo, investitorima je jako važno da znaju da je Crna Gora bezbjedna zemlja – pojašnjava Kentera.
Naš sagovornik ističe kako je jednako važno da investitori budu sigurni da je cijeli region bezbjedan.
– No, mi ne možemo govoriti o bezbjednom regionu dok sve naše države, uključujući i BiH, ne postanu članice NATO saveza – zaključuje on.
Hadžović: NATO garantuje sigurnost stranim investitorima
Punopravno članstvo u NATO savezu Bosni i Hercegovini bi, osim izuzetno bitnog „sigurnosnog kišobrana“, donijelo i brojne političke i ekonomske benefite, smatra direktor Centra za sigurnosne studije Denis Hadžović.
U razgovoru za Vijesti.ba, ističe kako bi našoj zemlji, između ostalog, članstvo u Alijansi povećalo kreditni rejting, te bi stoga imala pristup znatno jeftinijim kreditima na svjetskom tržištu.
– U svim zemljama članicama NATO-a povećan je broj stranih investicija jer su pod okriljem grupacije koja im garantuje da će sigurnosni rizik prilikom investiranja u te zemlje biti sveden na minimum. Stoga se strani investitori lakše odlučuju da ulažu u te zemlje, jer im je najbitnije da je zemlja sigurna, stabilna, ali i ko je garant te stabilnosti – rekao je Hadžović.
S obzirom na to da NATO vojnu industriju razvija za vlastite potrebe, nastavlja naš sagovornik, Bosni i Hercegovini otvaraju se mogućnosti i da se uključi u taj veliki biznis vezan za namjensku i vojnu industriju.
– Kada ste u NATO-u, svakako da možete računati i na podršku ostalih partnera u oblasti tehnologije. Kada ste na tržištu NATO-a, postajete dio ekonomskog prostora koji vam daje mnogo veće mogućnosti za plasman svojih proizvoda iz namjenske, vojne, ali i drugih industrija – poručuje Hadžović.
Napominje kako ne treba zaboraviti i da sve ima svoju cijenu, ali je dosadašnja praksa ipak pokazala da su izdvajanja manjih zemalja za članstvo bila znatno manja, nego koristi koje su ostvarivale.
– Učešće pripadnika Oružanih snaga BiH u mirovnim misijama pod okriljem NATO-a sada uglavnom sponzorišu naši partneri, ali će se to vjerovatno morati promijeniti u nekom budućem periodu, pa ćemo te troškove morati preuzeti na sebe – potcrtava Hadžović.
Troškovi će svakako porasti, dodaje, ali su benefiti i dalje na strani posebno manjih zemalja, koje, naročito u smislu političkog imidža, dobijaju puno.
– Svakako, kada ste u jednom tako privilegovanom krugu zemalja koje su dio najvećeg vojno-političkog saveza, to se reflektuje i na vašu ekonomiju. Praksa je dosad pokazala da su sve zemlje, posebno one koje su se NATO-u priključile 1999. i 2004., povećale svoje ekonomske kapacitete – naglašava Hadžović.
Priliv investicija u tim zemljama, navodi, uvećan je za dva ili čak tri puta nego u prethodnom periodu.
– Nažalost, Hrvatska i Albanija to nisu osjetile u tolikoj mjeri, jer su se NATO-u priključile u vrijeme ekonomske krize. Ali, evo, ipak vidimo da su i Hrvatska i Albanija veoma atraktivne za ulaganja i strane investicije – dodaje Hadžović.
Prema njegovim riječima, dosadašnja iskustva pokazuju da su sve zemlje i ekonomski prosperirale, te da nisu morale izdvajati ogromna sredstva kako bi razvile svoje vojne i sigurnosne kapacitete, već su se u značajnoj mjeri mogle osloniti i na podršku partnera, prenose vijesti.
– Recimo, možete poput Crne Gore očekivati da vaše nebo čuva Italija ili neka druga zemlja članica. S druge strane, i vi njima izlazite ususret s kapacitetima kojima raspolažete, a BiH bi tu najviše mogla ponuditi jedinstvene kapacitete u uništavanju minskih eksplozivnih sredstava, koje je izgradila dugogodišnjim deminiranjem svoje teritorije – zaključuje Hadžović.