Ratifikacija sporazuma iz Prespe, kojim je Makedonija promijenila ime i deblokirala ulazak u Sjevernoatlantski savez (NATO), dobra je vijest za cijeli zapadni Balkan. Nakon što je riješen spor koji je trajao skoro tri decenije, Skoplje je otvorilo vrata svojih euroatlantskih integracija. Sada se pažnja Brisela sve više okreće prema Bosni i Hercegovini, Srbiji i Kosovu, ističe Adnan Ćerimagić, analitičar Inicijative za evropsku stabilnost (ESI).
Ćerimagić u razgovoru za “Dnevni avaz” naglašava da ne vjeruje da će bilo koja od ove tri zemlje uskoro ispuniti uvjete i postati nova članica NATO-a.
Brojni argumenti
– U interesu je i Sarajeva, i Beograda, i Prištine da se dalje integriraju u zapadne institucije, dakle i u NATO. U slučaju Kosova, to znači nastavak nedavno započetog desetogodišnjeg procesa transformacije sigurnosnih snaga u vojsku, u saradnji s NATO savezom, a u slučaju Srbije, nastavak već intenzivne i naročito za Srbiju plodonosne saradnje, od zajedničkih vježbi do modernizacije.
Za Bosnu i Hercegovinu to bi značilo aktivaciju Akcionog plana za članstvo (MAP), što, prema riječima američkog državnog sekretara Majkla Pompea (Michael), ne predodređuje buduće članstvo, ali omogućava modernizaciju i transformaciju Oružanih snaga BiH i podržava reforme koje su važne za svakodnevni život građana – objašnjava on.
Ćerimagić podsjeća i na poplave iz 2014. i ulogu koju su Oružane snage BiH tada imale pomažući građanima u nevolji.
– Oružane snage redovno pružaju takvu i sličnu podršku. Njihova modernizacija i podrška NATO-a u tom smislu je u interesu svih u BiH. Učešće BiH u MAP-u svakako bi poboljšalo i ugled BiH u Evropi i svijetu.
Bosna i Hercegovina se, naime, bori sa poljuljanim kredibilitetom u međunarodnoj zajednici, jer se na nju često i nepravedno gleda kao na partnera koji ne drži do svojih obećanja i koji često mijenja svoje pozicije. Odustajanje od MAP-a i intenziviranja saradnje s NATO-om, pored toga što bi nosilo štetu za samu BiH interno, bilo bi štetno i u međunarodnim okvirima, jer bi bilo suprotno svim dosadašnjim obećanjima i viziji koja je dolazila iz BiH, a koja je predstavljana od Zakona o odbrani do nedavne Strategije vanjske politike BiH – upozorava naš sagovornik.
Put u EU
On dodaje i da približavanje NATO-u svakoj od država zapadnog Balkana olakšava i put ka Evropskoj uniji.
– Makedonija će ubrzo postati 30. članica NATO-a. Istina jeste da će proces EU integracija trajati duže. No, sa promjenom imena, Makedonija je uklonila veliku prepreku i pomogla sebi, ali i regionu – zaključuje Ćerimagić.
Prekinuti inat-praksu
– Ukoliko uporedimo dešavanja u parlamentima u Skoplju i Atini s onim što vidimo u Srbiji, BiH i na Kosovu, onda dobivamo lekcije iz kojih se mora učiti.
Pogledajte samo proces pregovora između Prištine i Beograda, gdje se ne gradi povjerenje, već se nastavlja da tjera inat, od zaustavljanja članstva Kosova u međunarodnim organizacijama do taksi. Umjesto duboko antievropskih ideja o razmjeni teritorija i preseljavanju naroda, predsjednici Kosova i Srbije trebali bi se ugledati na makedonskog i grčkog premijera – ističe Ćerimagić.
