Ilijazu Pilavu se, kaže, činilo da radi pravu stvar, kada se još 2006. obratio Sudu u Strazburu jer mu ovdašnji Ustav i Izborni zakon Bosne i Hercegovine nisu omogućili da se kao Bošnjak iz Republike Srpske kandiduje za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Strazbur je odlučio – riječ je o kršenju Konvencije o ljudskim pravima, koja je i iznad domaćeg Ustava i bilo kojeg zakona. No, Pilav nije ni slutio da će proći decenija u kojoj će vladajuće elite žmiriti na diskriminaciju vlastitih građana.
“Nema na vidiku nikakvog optimizma i sigurno dok se drastično ne promijeni koncept i vlasti, ali i biološka struktura političkih elita na sceni ne mislim da će doći do značajnijih promjena u ovoj zemlji. S druge strane opet ne treba prešutiti i jednu pomalo licemjernu ulogu međunarodne zajednice koja svjedoci smo vrlo lako posegne za dvostrukim aršinima prema BiH. Nekada je implementacija ovih presuda neizbježni uslov, a nekada se tako olako skloni u stranu”, tvrdi Pilav.
Jakob Finci i danas čuva kopije presude, radove o toj temi, korespondencije, tekstove. A bezbroj ih je, kaže. Ni on nije vjerovao da će proces ovako dugo trajati. A može vrlo jednostavno, poručuje. Izmijeniti Ustav BiH jednom rečenicom da se Ostalima daje jednaka šansa. Dok konstitutivni ne mogu biti ugroženi. Ipak je pripadnika Ostalih tek 3 posto.
“Osjećam se razočarano što moja zemlja jednostavno ne radi ono što joj cijela Evropa kaže da uradi i na kraju kada u Evropskom parlamentu predstavnik Rumunije, a ne zaboravimo da Rumunija ove godine predsjedava EU, kaže bez toga nema mrdanja dalje. Mi još uvijek nadamo biće to 2020. kada Hrvatska bude predsjedavala Evropom, kao Hrvatska je naša prijateljska zemlja pa će oni nas ubaciti preko reda. Kao da to u Evropi tako ide”, ističe Finci.
No, mnogi smatraju da je upravo Evropa odgovorna što o izvršenju presuda Suda u Strazburu nema rješenja domaće politike. Prije svega što je nakon godina mukotrpnih pregovora, fokus djelovanja prebacila na Reformsku agendu. A na koncu što nije bilo oštrije reakcije evropskih institucija, kada je jasno da sami taj posao ne možemo završiti, pita profesorica Ustavnog prava Lada Sadiković.
“Zašto se još uvijek nije formirao Komitet ministara Vijeća Evrope, zašto se nije angažirao visoki predstavnik, zašto se nisu oglasili i organi EU jer je Bosna i Hercegovina već u nekim, tako reći, početnim pregovorima. Obaveze nisu izvršili ni visoki predstavnik, koji ima finalnu mogućnost da djeluje u svakom problemu, koji se pojavi u ovoj državi. Imamo pomoć koju nismo zaslužili”, zaključuje Sadiković.
Još nisu formirane političke većine na svim nivoima, jednako tako ni većina institucija ne funkcioniše. Stoga, pitanje izvršenja presuda nikome nije na dnevnom redu. Odavno nema ni pritiska međunarodne zajednice, no, uprkos što Reformska agenda u fokus stavlja ekonomiju, Sejdić i Finci i dalje su uslov. No, sami apelanti su stava, političkim elitama nije u interesu provoditi evropsko pravo, jer ono bi značilo i otvaranje brojnih pravosudnih procesa koji im ne bi bili u interesu. A oslabilo bi i njihove vrlo stabilne političke pozicije, prenosi N1
