Vigemark je rekao da je zadatak svih u BiH da pokažu da im usluge visokog predstavnika nisu potrebne.
On je u izjavi za današnji “Glas Srpske” podsjetio da su predstavnici EU jasno naglašavali da bi korišćenje bonskih ovlašćenja bilo korak unazad, poručivši da će uloga visokog predstavnika slabiti ukoliko BiH pokaže više sposobnosti da u saradnji između različitih nivoa vlasti sama rješava svoje probleme u skladu sa standardima EU.
Kada je riječ o fomiranju vlasti na nivou BiH, Vigemark je rekao da je teško očekivati da vlasti u tehničkom mandatu budu efikasne, jer nemaju određeni legitimitet.
On je rekao da ne vjeruje da je BiH potreban novi Dejton, iako postoji potreba za određenim ustavnim promjenama, odnosno nekim starim obavezama kao što je odluka “Sejdić i Finci”.
Vigemark je istakao da BiH ne mora biti članica NATO-a da bi pristupila EU, te da je pitanje godišnjeg plana za NATO i njegovo usvajanje ovdje pretjerano izdramatizovano i ispolitizovano sa svih strana.
“Svi znaju da BiH u skorije vrijeme neće postati članica NATO-a, kao ni EU. Na vama je odluka. Nesretna okolnost je da se odgađa formiranje vlasti zbog ovog pitanja koje je ‘prenaduvano'”, ocijenio je Vigemark.
On je istakao da je BiH napredovala na evropskom putu, o čemu govori činjenica da je podnijela aplikaciju za članstvo u EU, sprovela niz važnih reformi, usvojila mehanizam koordinacije…
“Nedostaje da se sa evropskim pravnim nasljeđem i standardima uskladi dosta zakona i propisa i to je ogroman zadatak. U ekonomiji se vide iskoraci, ali potrebno je još radnih mjesta, prilika za zapošljavanje mladih, kao i nastavak reformi”, naveo je Vigemark.
Kada je riječ o migrantskoj krizi i radikalnim licima koja se u BiH vraćaju sa ratnih područja, Vigemark je naveo da će EU zajednički raditi sa BiH na rješavanju tog problema.
On je zaključio da je najveća rak-rana BiH nedostatak povjerenja na svim nivoima, što ima negativan efekat na političke odnose.
