U emisiji Face to Face, gost je bio bivši visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Kristijan Švarc-Šiling. Hadžifejzović je podsjetio na 2006. godinu, kada je sa tadašnjim visokim predstavnikom u Bosni i Hercegovini, Kristijanom Švarc-Šilingom trebao razgovarati preko satelitskog linka, na šta je Šiling rekao da će doći u studio, jer je bio u Sarajevu, piše “Face.ba“.
-Dovoljno sam star da poznajem i period nacizma. U to doba, mojoj porodici nije bilo jednostavno, moja majka je bila Poljakinja, tek kad su mi oba roditelja umrla, saznao sam da mi je majka bila jevrejka. Moja sestra je neko vrijeme bila i u zatvoru. Onda sam doživio “oslobođenje” od strane Amerikanaca. Naravno, tad je bila samo konferencija, nismo znali da će tada doći. Nakon toga, zbog očevog posla, otišli smo živjeti u Berlin. Od svega što sam doživio, ostala je ideja: “Jednoga dana šta god budem radio, jedan dio ću posvetiti politici, kako se ono što sam ja proživio nikome ne bi dogodilo”, na samom početku kazao je Kristijan Švarc-Šiling.
Aludirajući da je devedesetih godina u jednom dnevnom listu pročitao šta se događa u BiH. Sve strahote rata, logori, ljudi živi spaljeni u kućama, rekao je da to ne može i ne smije biti tako.
-Razgovarao sam sa kancelarom Njemačke i ministrom odbrane. Rekli su da imamo čitav proces pred Ustavnim sudom, jer smo tuženi zbog mjere koju smo prije nekada proveli. Rekao sam da sam ja ipak drugačijeg mišljenja. I Konrad Adenauer imao je drugačije mišljenja. Ali tad je bio trenutak da se donesu odluke. Bila je takva situacija i tada sam odstupio sa svoje pozicije. Bio sam u komisiji za ljudska pitanja u Bundestagu, te u komisiji za pitanje odbrane. Od 1993. bio sam u ratu u Bosni I Hercegovini, kazao je za Face TV bio bivši visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini.
U naše živote jednog januara 1993. ušao je kroz program televizije BiH, kada smo pratili njegov javni istup, kazao je Senad Hadžifejzović, spominjući Šilingov istup 1993. godine o pitanju zločina u Bosni i Hercegovini, kada je Šiling rekao da se govori o mirovnim pregovorima, a da se “puca po Sarajevu”.
Na pitanje da li Bosni i Herecegovini opet prijeti rat i da li je zabrinut za stanje u BiH, Šiling je rekao:
– Istinu sam uvijek govorio, zbog toga sam poželio da pitanja rata postavljam u politici. Jednom sam pisao da postoje priče da će postojati princip nemijenjanja granica iz etničkih granica, o čemu se upravo govori u Srbiji i Kosovu, onda sam čuo o tome u Evropskoj uniji. Gospodin Vučić je bio pri tome. Onda su u Briselu rekli, da je to uredu, ako se uspiju dogovoriti, što je potvrdila i Mogerini. Ako smo zaboravili ono šta je značio ostatak, ljudi se plaše da ostanu u nekom dijelu. Međunarodna zajednica u tome biva ona koja je na to pristala. Meni su rekli da se priča da Tramp i Putin, možda imaju dogovor, kao ja ću malo Srbe preuzeti, a ti se možeš pružiti prema Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i to bi kao bilo rješenje. Pomislio sam da Amerikanci više ne znaju kako da upravljaju, zaključio je Šiling, govoreći o stabilnosti u Bosni i Hercegovini.
-Mislim da Angela Merkel sada ima dovoljno iskustva, da vidi da se Balkan ne smije zanemariti. Mi svakog dana pričamo o evropeizaciji pojedinih dijelova Evrope. Vodili smo pregovore, šta znači biti član Evropske unije. Ipak ona kada je počela, o takvim stvarima, nije mnogo brinula. Tražio sam od nje podršku, kao njemačkom kandidatu za viskog predstavnika u Bosni i Hercegovini. Tada me je podržala, a takav brz potez je bio potreban. Dakle, ohrabrila me je, kazao je Šiling.
Na pitanje koliko Angela Merkel može da utiče na odnose na Balkanu, na samu stabilnost, dodao je:
-Merkel mi je to i obećala. Ona vidi da se stvari mijenjaju, da pozicija Hrvatske u tome igra veliku ulogu. Desničarska politika Hrvatske je mnogo podržana, tako oni pokušavaju praviti prijedloge za sve susjedne zemlje. Često govore o trećem entitetu, a to je nešto što podržava hrvatska Vlada. To je jedna saradnja Hrvatske i HDZ-a. Ako ovdje u Bosni i Hercegovni, niko ne poduzme nikakvu akciju, ako se svi budu uspavali, rat se može dogoditi naravno. Ovdje niko još uvijek nikog nije naučio kako funkcioniše demokratija, ispričao je Šiling.
Namjeravao je, tokom mandata visokog predstavnika, kako kaže djelovati kada je riječ o poziciji Milorada Dodika, ipak, Amerikanci nisu bili za to.
-Dodik je 2007. godine imao jako ružan izborni govor, na kojem je istakao kako će napraviti referendum. Amerikanci su mi rekli, da trebam odmah djelovati. Odlučio sam ga nazvati i reći mu da se to ne smije više dogoditi, jer sam mu rekao da ću reagovati, ako ne bude korektan. On je do samih izbora bio fer. Kada je nakon kampanje nastavio s onim što je počeo, ja sam rekao da ću uraditi nešto po tom pitanju. Na to su Rusi protestovali. Amerikanci su čekali zeleno svjetlo iz Vašingotna, onda su ostali rekli da će i oni čekati, jer i Amerkianci čekaju. Nakon nekoliko dana Amerikanac je rekao da nije dobio zeleno svjetlo od svojih. A to se promijenilo jer je već otvoren “front na Kosovu”, pa da ne bi bilo i pitanje Bosne i Hercegovine upleteno. Ali ako se to bude koristilo kao argument i ako se sada ne bi djelovalo, onda nam je ovaj voz prošao, kazao je Šiling.
-Sve sam tada rekao, ali odluka da Dodik bude smijenjen, ipak nije donesena. Ja, kao visoki predstavnik, sam htio da ga smijenim, ali Amerikanci ga nisu dali. Upravo zbog toga mi nije produžen mandat, jer su znali da ću uraditi nešto, da ih neću slušati. Zbog toga su me se željeli riješiti, zaključio je govoreći o predsjedavajućem Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Miloradu Dodiku.
