– Standardi su za nas bili najvažniji, uz otvaranja tržišta, odnosno uklanjanje barijera koje su za našu ekonomiju, za naše privrednike bili prisutni, ne samo kada je u pitanju CEFTA, nego i neka druga, treća tržišta ili tržište EU – naveo je Šarović, prenosi “Fena”.
Kaže da su u tom smislu imali uspjeha, napominjući da ipak sve stvari nisu završili.
Govoreći o standardima, Šarović podsjeća da 2015. godine, na početku mandata ovog saziva Vijeća ministara, kada je u pitanju hrana biljnog i životinjskog porijekla “praktično u EU nismo mogli da izvozimo ništa“.
– Danas je preostalo da riješimo samo pitanje dostizanja standarda za izvoz crvenog mesa, mesa goveda, ovaca i koza, ali smo u završnoj fazi. Ovim tempom, vjerujemo da će taj posljednji korak da se desi u 2019. godini, jer nam je prihvaćen akcioni plan, što znači da očekujemo dolazak inspekcije iz Dablina koja bi nam dala ‘zeleno svjetlo’ – kazao je Šarović.
Uz to, dodao je on, fokus su stavili i na strategije. Napomenuo je da su, od četiri najvažnije usvojene u ovom mandatu, tri su koje su produkt rada Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa.
Istaknuo je da su one važne zato što “podižu naš opći kredibilitet kao zemlje i omogućavaju nam da budemo dio velikih potencijalnih evropskih projekata i da možemo da povlačimo sredstva iz IPA-e“.
– Svoj fokus u Ministarstvu dali smo i na uklanjanje barijera koje smo imali u trgovini sa našim susjedima, sa Srbijom i Hrvatskom, u trgovini s EU, u trgovini sa Turskom i nekim drugim zemljama, sa Rusijom. Te barijere smo otklanjali, sa Rusijom u par navrata, što je bio dobar primjer kako možemo i u nadmetanju sa velikima da se izborimo i da uspijemo u uklanjanju necarinskih barijera, nevidljivih barijera koje se stvaraju na granici – istaknuo je ministar Šarović.
Napomenuo je da su završili i više međunarodnih sporazuma.
Naveo je i da postoje stvari koje nisu završili, ali da su vrlo blizu i tog rješenja.
– Pitanje članstva u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji, možda nešto da uradimo. Odluka o kvalitetu tečnih naftnih goriva, ta posljednja karika koja nam treba da je usvojimo, je na stolu, ona čeka podršku i saglasnost drugih nivoa vlasti koji učestvuju u ovom cijelom procesu. Konačna instanca je Vijeće ministara BiH – kazao je Šarović.
Pomenuo je i pitanje energertskog sektora, odnosno zakona koji tretira najnovije standarde iz oblasti električne energije i gasa.
– Nemamo, naveo je on, potpunu saglasnost po tom pitanju. Nadam se da ćemo izbjeći moguće sankcije. Vjerujem da zakon koji također čeka na usvajanje u Vijeću ministara BiH, da će dobiti zeleno svjetlo od drugih nivoa vlasti koji trebaju da daju saglasnost na ovaj zakon – kazao je ministar Šarović.
