– Cilj nam je da i u ovoj regiji pomognemo u pronalasku i identifikaciji nestalih osoba. Također, ovim pokazujemo jedinstvenost Upravnog odbora Instituta da se uspješnom završetku procesa pronalaska i identifikacije nestalih posvećuje posebna pažnja. Moramo konstatovati da je ovo najteži poslijeratni zadatak i ne iznenađuje što on ide dosta teško i sporo. Ipak, na pravcu smo da objavimo Centralnu evidenciju nestalih lica u BiH, što je od velikog značaja – rekao je predsjednik privremenog Upravnog odbora Instituta za nestala lica u BiH Petar Šikman, piše “Fena”.
Član Kolegija direktora Instituta za nestala lica BiH Amor Mašović istakao je uspješnu saradnju sa Međunarodnom komisijom za nestale osobe, te činjenicu da je u BiH urađen značajan posao s obzirom da je pronađeno i identificirano skoro 80 posto nestalih lica.
– Od 34. 964 evidentirane nestale osobe čiji su podaci uneseni u Centralnu evidenciju nestalih, u ovom trenutku verificiran je status nestalosti za 26.208 osoba. Najveći broj tih osoba čiji je status verificiran su zapravo identificirane osobe putem DNK metode, odnosno sa apsolutnom tačnošću i njih je nešto više od 14. 000. Nešto više od 4. 000 su verificirani, koji su identifikovani tradicionalnim metodama, što je bilo posebno izraženo na ovom području, općina Sanski Most i Ključ, gdje su ekshumacije i identifikacije rađene prije dolaska DNK metode u BiH – dodao je Mašović.
Predstavljeni su i podaci da je na području Unsko-sanskog kantona verificiran još uvijek status 351 nestale osobe, najviše iz Sanskog Mosta gdje se 90 osoba vode kao nestale. Nešto manji broj je u Ključu, gdje se traga za 85 verificiranih nestalih lica. Kada je u pitanju Bosna i Hercegovina, najveći broj nestalih osoba je s područja srebreničke enklave, gdje se traga za oko još 1.000 žrtava genocida.
