Ovi nevjerovatni podaci su dobijeni na osnovu popisa stanovništva u BiH 2013. godine, a procenjuje se da su šest godina poslije brojke sumornije zbog velikog broja odlazaka cijelih porodica u inostranstvo. Po rezultatima popisa, u oktobru 2013. godine u Republici Srpskoj bilo je ukupno 584.261 stanova od kojih je 154.261 prazno. Popisano je 408.825 domaćinstava.
Istovremeno, stanogradnja cvjeta, prije svega u Banjaluci, gdje se na svakom ćošku grade zgrade, a u kojoj je popisano gotovo 19.000 praznih stanova.
Zbog toga se nameću pitanja ko kupuje stanove i da li nam je sistem oporezivanja nekretnina adekvatan.
“Došao mi je jedan sugrađanin koji već duže vrijeme živi i radi u Švajcarskoj i u zgradi u izgradnji kupio 7 stanova. Čovjek ima pare i jednostavno hoće da ih uloži u nekretnine u Banjaluci. Ne znam kakve su mu dalje namjere”, priča za “Srpskainfo” jedan banjalučki investitor.
U agencijama za nekretnine kažu da već izvjesno vrijeme dosta stanova u Banjaluci kupuju ljudi iz drugih sredina koji se bave nekim biznisom.
“Kupe stan u koji se i ne usele i nikom ne izdaju. Žele, jednostavno, da imaju stan u Banjaluci”, priča nam je jedan agent.
Porez na bogatstvo
Ima primjera i da ljudi dižu štednju iz banaka i ulažu u kupovinu stanova koje poslije rentaju, jer su trenutno kamate mizerne, a izdavanje im donosi veće prinose.
Propisi u Republici Srpskoj su definisali da je 50 kvadrata stambene jedinice neoporezovano, a da se sve preko toga plaća porez koji se određuje na osnovu tržišne vrijednosti stana i stope koju odredi lokalna zajednica.
Pojedini ekonomisti smatraju da porez na nepokrenosti treba mijenjati. Tako je Mladen Ivanić izjavio da smatra da bi trebalo uvesti neku vrstu poreza na bogatstvo.
“Dakle, imamo ljude koje imaju po nekoliko nekretnina. Moje mišljenje je da treba izmjeniti poresku politiku na imovinu i uvesti progresivne stope poreza”, ističe Ivanić.
Po njegovom mišljenju, oni koji imaju više stanova trebalo bi da plaćaju porez na imovinu po većim stopama.
“Pritom, olakšice treba da postoje za one koji imaju jednu nekretninu za stanovanje”, ističe Ivanić i dodaje da neke zemlje u Evropskoj uniji imaju progesivne stope poreza na imovinu i bogatstvo.
Zapuštene kuće
Profesor na Ekonomskom fakultetu Pale Marko Đogo saglasan je sa predlogom Ivanića, ali ističe da se mora razmišljati i o tome kako podstaći ljude da iskoriste nekretnine koje su zapuštene iz raznih razloga.
“Hrvatska je prije nekoliko godina slično uradila. Oslobodili su plaćanje poreza na stan u kojem se živi i djelimično vikendice, dok su svaku ostalu nekretninu vlasniku oporezovali po višim stopama”, navodi Đogo.
Međutim, Hrvati su, kako kaže, iskoristili turizam, pa su se tako tamošnji vlasnici zapuštenih nekretnina angažovali i stavili u funkciju stanove i kuće od kojih sada imaju zaradu.
“To je sada i pitanje za predstavnike naše vlasti. Trebalo bi da razmišljaju zašto kod nas na svakom ćošku imamo toliko zapuštenih kuća i kako podstaći ljude da od nekretnina budu bogatiji, a ne siromašniji tako što će im se uvesti veći porez”, obrazlaže Đogo.
Manjkavosti
Zakon o porezu na nepokretnosti u RS u primjeni je od 2012. Prijavljivanje imovine Poreskoj upravi, koja određuje tržišnu vrijednost nekretnine, je dobrovoljno. Nažalost, poreznici još nemaju mehanizme da naplate sav porez od nepokretnosti, jer ne postoji jedinstvena baza podataka u zemljišnim knjigama.
Naročit problem su nekretnine onih koji žive vani i koji ovde dolaze samo za vrijeme praznika i odmora. Tokom prošle godine naplaćeno je oko 27,6 miliona KM od poreza na nepokretnosti.
