Građani KS-a godinama slušaju priče o izgradnji još jedne žičare u Sarajevu, i to one koja bi spojila podnožje Igmana u Hrasnici sa sportskim i rekreativnim centrom na Bjelašnici. San da se njome provozaju, nažalost, još nije postao java iako mnogi, a naročito Ilidžanci, s nestrpljenjem čekaju da ovaj projekat konačno zaživi.
Upravo je nedavno na zahtjev velikog broja građana ove općine zastupnik u Skupštini KS-a Mirza Čelik uputio inicijativu da se napravi elaborat za izgradnju žičare Hrasnica – Hrasnički stan – Veliko polje – Bjelašnica, te žičare Vrelo Bosne – Golo brdo u nadi da bi ove ideje mogle biti pokrenute s mrtve tačke.
Nadomak grada
Čelik smatra da bi ove žičare pored trebevićke bile pun pogodak i da bi upotpunile turističku ponudu u KS-u od koje bi svi imali velike koristi.
– Kad bismo upotpunili turističku ponudu sa vertikalnim transportom, dobili bismo mogućnost razvoja Igmana, Hrasničkog stana i Bjelašnice u punom kapacitetu. Otvorile bi se mnoge investicije, zaposlilo bi se puno ljudi. Siguran sam da se niko ne bi protivio ovoj investiciji koja bi osim ekonomske koristi, donijela i brojne druge, prije svega, omogućila bi svima nama da u toku velikog zagađenja zraka u vrlo kratkom roku odemo na Bjelašnicu i Igman i uživamo u blagodatima nadomak grada, kaže Čelik i dodaje da i lokalna zajednica ima velike planove za ove žičare i da je spremna da sufinansira projekat, piše “Oslobodjenje“.
Čelik ističe da žičara za Golo brdo nije prezahtjevan projekat, a investicija bi se vratila u veoma kratkom roku.
– Ta žičara omogućila bi da odemo na mjesto s kojeg se pruža predivan pogled prema Visokom, Hadžićima i Sarajevu. Tu bi se mogli otvoriti vidikovac, hoteli, restorani, gdje bi gosti uživali u prirodi i svemu onome što ona nudi, istakao je Čelik.
Zastupniku Čeliku su, pak, iz Ministarstva saobraćaja KS-a odgovorili da nacrtom Strategije razvoja KS-a do 2020. nisu predviđena strateška opredjeljenja za izgradnju žičara.
– Postoji predstudija izvodljivosti projekta izgradnje žičara između Hrasnice i Igmana. Smjernice za planiranje definisale su dužinu ovih žičara od 6.223 metra sa početnom stanicom u blizini sportskog i rekreativnog centra u Hrasnici i krajnjom stanicom na platou ispred hotela Igman sa također definisanom jednom stanicom na trećem kilometru rute. Procijenjeni ukupni investicioni troškovi su 10 miliona eura. Ministarstvo je pokrenulo aktivnosti za izradu programa urbane mobilnosti u KS-u, u sklopu kojeg će se razmotriti i pomenute inicijative, naveli su iz Ministarstva.
Što se tiče aktivnosti Općine Ilidža, načelnik Senaid Memić istakao je da oni ozbiljno rade na uspostavi žičara i da su s tim u vezi naručili izradu projekata koji bi na njegovom stolu trebali biti za 15-ak dana. Otkriva nam da projekte radi jedna švicarska firma.
– Dogovoreno je da projektujemo žičare kabinskog tipa koje bi u satu mogle prevesti do 500 osoba. Kada dobijemo projekte, tražit ćemo da se uradi revizija, a onda idemo vidjeti kako taj projekat isfinansirati. Ne bih bježao od toga da se ide u javno-privatno partnerstvo, a također se ne bih bojao ni da mi preuzmemo obaveze oko finansiranja. Ima i zainteresovanih investitora iz Katara, Turske, Njemačke, Švicarske. Uglavnom, idemo ka tome da dobijemo sve potrebne informacije i da napravimo objektivnu ponudu, a onda neka svako radi svoj posao, kazao je Memić.
Ozbiljne namjere
Memić ističe da ozbiljno rade na ovome i da bi, kada bi imali bar malo pomoći i od ostalih, to išlo puno brže.
– Mi smo imali ozbiljne namjere i ranije, imali smo investitore koji su bili spremni da uđu s nama u ovaj posao i daju novac za žičaru Vrelo Bosne – Golo brdo. Zahvaljujući nerazumijevanju Ministarstva prostornog uređenja, sve je tada propalo, jer su ljudi tamo mislili da tako štite onu rugobu koju imamo na Vrelu Bosne, otvoreno kazuje Memić.
