Od ukupno 142 općine, u 138 općina,u vodotocima i pitkim vodama se nalazi glifosat. Četiri općine u kojima nije pronađen glifosat se nalaze u slijevu rijeke Une, piše “Jabuka.tv“.
Glifosat se nalazi u skoro svim herbicidima za prskanje korova i najveći je izvor u svijetu malignih oboljenja.
Centar za životnu sredinu u Banjoj Luci proveo je i anketu koja je imala za cilj ispitivanje stavova o glifosatu, njegovoj opasnosti te podržavanju produljenja dozvole za uporabu glifosata u BiH. Stav javnosti bio je izuzetno negativan prema ovoj tvari i 97,2% anketiranih građana se protivi korištenju ovog herbicida.
Glifosat je izuzetno opasan i zbog toga pozivamo na odgovornost sve multikompanije i proizvođače koji koriste herbicide za tretiranje svojih proizvoda. Naša hrana i voda trebaju osiguravati, ne ugrožavati zdravlje, istaknula je Ivana Kulić iz Centra za životnu sredinu.
U kombinaciji s ostalim sastojcima herbicida, glifosat postaje toksičniji za 150 puta. S obzirom na činjenicu da se detektira u prehrambenim proizvodima, vodi i ljudskom organizmu, potrebno je zapitati se koja je potencijalna opasnost izloženosti ljudskog organizma ovoj supstanciji tijekom duljeg vremena.
Provedeno istraživanje
Glifosat je Međunarodna agencija za istraživanje karcinoma proglasila vjerojatno kancerogenim dok se Europska agencija za sigurnost hrane i Europska agencija za kemikalije ne slažu s ovom klasifikacijom. Ipak, EU još uvijek nije donio odluku hoće li odobriti upotrebu glifosata u budućnosti.
Centar za životnu sredinu u rujnu prošle godine obavio je nasumično uzorkovanje namirnica u Banjoj Luci i pet uzoraka analizirao na ostatke glifosata u certificiranom laboratoriju. Svi uzorci su imali razinu glifosata manju od 0,1 mg/kg, što predstavlja maksimalne dopuštene količine u namirnicama te su u zakonski propisanom opsegu, piše Izdvojeno.ba.
Za ovakve rezultate moramo biti zahvalni činjenici da su GMO usjevi zabranjeni u BiH, a glifosat se ipak najviše koristi upravo na njima. Ipak, upotreba glifosata je široka te se koristi i na voćnjacima, njivama prije i poslije žetve, na javnim prostorima itd. Zbog toga se moramo zapitati koliko smo mi, ali i ostali biljni i životinjski svijet, zapravo izloženi ovom herbicidu.
