Za kršenje zabrane predviđena je kazna zatvora do čak 30 dana, propisuje Nacrt zakona o javnom okupljanju Republike Srpske, otkriva portal “Capital“.
Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) RS pripremilo je tekst Nacrta zakona o javnom okupljanju, koji nije razmatran na sjednici Vlade, ali iz kojeg je očito nastojanje da se značajno povećavaju postojeće i uvode nove novčane kazne za učesnike i organizatore javnog skupa, te uvodjenje višegodišnje zabrane prisustvovanja skupovima za građane Republike Srpske.
Ono što je posebno zabrinjavajuće je propisivanje “zaštitnih mjera”, a gdje se navodi da se organizatoru javnog skupa, rukovodiocu, redaru i fizičkom licu učesniku skupa za prekršaje predviđene ovim zakonom može izreći i zabrana organizovanja i prisustvovanja javnom skupu do dvije godine.
“Zabrana organizovanja i prisustvovanja javnom skupu do dvije godine obavezno se izriče organizatoru javnog skupa, rukovodiocu, redaru i fizičkom licu koje je u toku posljednje dvije godine bilo pravosnažno kažnjeno za prekršaj predviđen ovim zakonom”, navedeno je u Nacrtu zakona koji je u posjedu “Capital“-a.
Onaj ko postupi protivno navedenoj zabrani kazniće se novčanom kaznom od 1.000 KM do 3.000 KM ili kaznom zatvora do 30 dana.
Građanima kazna do 1.500 KM ako ne napuste skup!
Ono što je upečatljivo su i kaznene odredbe, odnosno novčane kazne, a koje idu do 9.000 KM.
MUP RS traži u zakonu da se građani kazne sa 500 do 1.500 KM samo ukoliko ne postupe po naređenju policije da se udalje sa mjesta održavanja skupa koji je zabranjen ili nije uredno prijavljen.
Za građane koji učestvuju u skupovima povećana je kazna sa maksimalnih 450 KM na čak do 1.500 KM ako na skup donose piće ili predmete pogodne za nanošenje tjelesnih povreda, nose uniformu ili druga obilježja kojima se poziva ili podstiče na sukobe i nasilje, nacionalnu, rasnu, vjersku ili drugu mržnju ili netrpeljivost.
Novčane kazne za redare su višestruko povećane, sa sadašnje maksimalne 450 na čak do 1.500 KM.
Pravno nedorečeno i opasno
Banjalučki pravnik Aleksandar Jokić ističe da je uvođenje mjere dvogodišnje zabrane organizovanja i prisustvovanja javnom skupu, zaista pretjerano i vodi ozbiljnom ograničenju sloboda i prava građana.
“Ovakva zabrana ne bi bila toliko diskutabilna (već imamo sličan institut za lica koja učestvuju u neredima na sportskim priredbama), da nije propisana na način kako je to učinjeno. Tačnije, članom 39. stav 2. Nacrta zakona o javnom okupljanju predviđeno je da se zabrana prisustvovanja javnom skupu u trajanju do dvije godine obavezno izriče licu koje je u posljednje dvije godine pravosnažno kažnjeno za prekršaj učinjen ovim zakonom”, naglašava Jokić.
Postavlja se pitanje na koji se period onda izriče ova mjera?
“Ako je propisano da je maksimalno trajanje dvije godine, a da se obavezno izriče svakome ko u posljednje dvije godine bude kažnjen za prekršaj po ovom zakonu, to znači da se učiniocima prekršaja predviđenih ovim zakonom obavezno izriče ova mjera u maksimalnom trajanju”, ističe Jokić.
Dodaje da je bitnija od trajanja ove mjere, činjenica da se ona može izreći za učinjeni prekršaj.
“Kod zabrane prisustvovanja sportskim priredbama iz člana 78. Krivičnog zakonika, ta mjera se određuje učiniocima krivičnog djela. Zvuči isuviše drakonski i nesazmjerno analogno primijeniti za prekršaje i javno okupljanje. Pravo na mirno okupljanje je Ustavom zagarantovano pravo i, iako se može ograničiti zakonom, ne bi smjelo tako olako da se ograničava”, navodi Jokić.
Prekršaj je, smatra on, mnogo manje štetno protivpravno djelo koje predstavlja kršenje javnog poretka od krivičnog djela.
“Predviđanje postojanja ove mjere, a naročito predviđanje obaveznog izricanja ove mjere u maksimalnom trajanju za sve počinioce bilo kog prekršaja iz navedenog zakona, zaista je pretjerano i vodi ozbiljnom ograničenju sloboda i prava građana”, naglašava Jokić.
Na kraju, dodaje on, kada se propisuju ovakve mjere, mora se propisati i kako se sprovode.
“Da li se lice za vrijeme održavanja bilo kog javnog skupa privodi? Da li se svi učesnici legitimišu? Šta ako lice kome je izrečena ova mjera ipak ode na javni skup, da li tada plaća samo novčanu kaznu ili mu se trajanje mjere produžava na još dvije godine? Imamo široko i opasno ograničenje slobode koje nije detaljno predviđeno i čija realizacija ostaje mistifikovana, što je svakako razlog za reagovanje”, navodi Jokić.
Cilj onemogućiti kritikovanje i javno okupljanje
Aktivista iz Prijedora Goran Zorić kaže da i ovaj zakon, zajedno sa izmjenama Zakona o javnom redu i miru, ide u pravcu radikalnog ograničavanja građanskih prava i sloboda.
“Postaje jasno da to ima političku podlogu u smislu da se politički neistomišljenici i svi oni koji pokušavaju kritikovati vlast i rad institucija ustvari onemogućavaju u tome. Idemo u nedemokratskom pravcu suprotnom od onoga što je proklamovan stav svih političkih partija koje su na vlasti”, istakao je Zorić.
On smatra da je donošenje pomenutih zakona povezano sa skupovima grupe “Pravda za Davida”, a gdje se targetiraju pojedine osobe i grupe kako bi im se onemogućilo pravo na okupljanje.
“Visoke novčane kazne mogu dovesti do reakcije da se ljudi povuku, ali smatram da ljudi treba da reaguju tako što će pružiti otpor ovakvim izmjenama zakona. Ako se ovi zakoni usvoje, oni ne mogu proći Ustavni sud jer su svim ustavima u BiH zagarantovana ljudska prava, a to garantuje i Evropska deklaracija o ljudskim pravima”, kazao je Zorić.
TI BiH traži da MUP povuče izmjene Zakona o javnom redu i miru
Portal “Capital” objavio je juče Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnom redu i miru, koji je Vlada usvojila 28. marta i uputila u skupštinsku proceduru, a koji je prema ocjeni pravnika i organizacija za zaštitu ljudskih prava ozbiljno narušava demokratska i ljudska prava u RS.
Transparency International u BiH (TI BiH) pozvao je MUP RS da povuče sporni Nacrt na doradu jer je predloženo rješenje nedovoljno određeno, moglo bi izazvati nejasnoće pri primjeni i predstavljati povod za primjenu represivnih mjera.
“MUP RS u svom prijedlogu ne precizira tačno šta predstavlja ometanje službenog lica dok vrši službene dužnosti, a istovremeno se za neovlašćeno fotografisanje kojima se ometa službeno lice predviđa i kazna zatvora. TI BiH je mišljenja da ne postoji obrazloženje kojim se može opravdati propisivanje prekršaja za fotografisanje ili snimanje službenih lica, bez obzira što se to pokušava predstaviti kao zaštita službenog lica dok vrši svoje dužnosti. Neodređena zakonska odredba, koja propisuje uz to kaznu zatvora, put je ka ozakonjenju represije”, navode u TI BiH.
