Karadžić je u podnesku zatražio da se imenuje žalbeno vijeće koje će odlučivati o njegovom zahtjevu za preispitivanje pravosnažne presude, te dodao da bi o tom zahtjevu trebao odlučivati sudija Jean-Claude Antonetti, a ne predsjednik Mehanizma za međunarodne krivične sudove (MMKS) Carmel Agius ili najiskusniji sudac Theodor Meron, javlja “BIRN”.
Kako je u podnesku navedeno, suci Agius – koji je odbio zahtjev za preispitivanje presude – i Meron su “pristrasni” s obzirom na to da su tokom rada odlučivali o krivici osoba podređenih Karadžiću.
– Pošteni posmatrač, koji je pravilno informisan, mogao bi zaključiti da postoji pristrasnost na strani sudaca Agiusa i Merona, s obzirom na to da su donosili odluke u vezi sa istim zločinima koji su predmet žalbe Radovana Karadžića – navodi se u podnesku.
Karadžić je zatražio da zbog toga odluku donese sudija Jean-Claude Antonetti – koji je prethodno iz istih ovih razloga isključio trojicu sudija iz Žalbenog vijeća u predmetu Ratka Mladića, a došlo je i do povlačenja sudije Merona iz Vijeća u predmetu “Karadžić”.
Odluku sudije Antonettija, koji je predsjedavao Vijećem koje je prvostepenom presudom oslobodilo Vojislava Šešelja krivice, kritikovali su bivši i sadašnji suci Mehanizma.
Sudija Meron je u decembru prošle godine rekao za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) da je mogao donijeti “fer i poštenu presudu“.
Karadžićev podnesak naslovljen na sudiju Antonettija poslan je Uredu registrara MMKS-a.
Ured registrara nije postupio po ovom podnesku, već se obratio predsjedniku Agiusu pismom u kojem stoji da ne može proslijediti ovaj dokument na odlučivanje bez njegove odluke.
Američki advokat Peter Robinson, koji zastupa Radovana Karadžića, kazao je za BIRN BiH da Ured registrara “odbija da postupi po zahtjevu”.
– Oni su odbili da dostave naš podnesak jer establišment Mehanizma želi da predmet Radovana Karadžića ne dođe u ruke sudije Antonettija – rekao je Robinson.
Karadžić je 20. marta pred Mehanizmom pravosnažno osuđen na doživotnu kaznu zatvora za genocid počinjen u Srebrenici te zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja. Proglašen je krivim za genocid u Srebrenici, progone širom BiH, terorisanje građana Sarajeva i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce.
Presudom je oslobođen krivice za genocid 1992. godine.
