Upitan da detljnije pojasni ovako teške optužbe, odnosno da kaže ko nešto tako radi ili planira raditi, Berberović je samo kratko natuknuo da to "radi politika". Ovaj lider povrataka Srba u Mostar još 1997, smatra kako je bolja trasa Koridora 5C kroz Podveležje, jer je nepresjeca plodnu zemlju, koja je lokalnom stanovništvu, tvrdi, oduzimana i ranije radi izgradnje različitih infrastrukturnih objekata, "te kasnije nije vraćena, a sada je koriste drugi". Kaže kako nema namjeru prodati svoje vinograde u procesu eksproprijacije (novčane nadoknade za oduzeto zemljište op.aut.), posebno, jer mu Auto-ceste FBiH, naglašava, "planiraju platiti samo dio kojim ide autoput", ali ne i ostatak njegovog posjeda.
Trasa koja se nameće, prema riječima Maje Popovac, nije ničim izazvana osim političkim i ličnim interesima. U Parlamentu FBiH ad-hoc promijenjen je zakon, pa je udaljenost koja nalaže da se svi mještani moraju obavijestiti o radovima na kraju smanjena na samo 50 metara. Popovac podsjeća da nije održana ni javna rasprava.
– Studije isplativosti i održivosti kažu da je najisplativija trasa ona koja ide obroncima Podveležja. Ona je dobila ocjenu 9, dok je ona koja je na kraju zamišljena i koja je za nas sporna dobila ocjenu 1. Nažalost, politika put namjerava provesti kroz najplodnije zemljište u ovom dijelu zemlje. Prolazi i lokacijama koje su bogate kulturno-historijskim naslijeđem. Tamo su stećci… I priča o navodnim novim metodama zaštite od buke i zagađenja pada u vodu. Teški su to metali. Moram da kažem i kako smo svi mi itekako zainteresovani za gradnu autoputa, jer je to način povezivanja sa cijelom Evropom. Značio bi i bolji prosperitet, ali ne na način da se uništi budućnost naše djece. Svi mi jedemo povrće iz tog dijela Mostara, kazala je Popovac. Profesor Džubur upozorio je na krnje javne rasprave, koje je nazvao kvazijavnim raspravama na kojim je razgovarano iza zatvorenih vrata ili na kojim su vođene seanse pojedinaca. Kao pozitivan primjer spomenuo je autoput u Republici Hrvatskoj, koji je građen na izvanredan način kroz pasivna područja, koja su s njim dobila perspektivu življenja.
– Kod nas se nažalost nastoji ubiti ta perspektiva. Remeti se i položaj i egzistencija povratničke populacije. I ekološki aspekat veoma je sporan. Druge varijante nisu ozbiljno ni prezentirane. Na kraju je prošla varijanta koja je najnepogodnija. Područje Podveležja potpuno je pasivno, a s dolaskom puta imalo bi perspektivu razvijanja, uz vjetroelektrane koje će zaživjeti. Ne bismo tamo imali ni eksproprijaciju zemljišta, a ovdje je itekako imamo. Trasa je i u koliziji sa perspektivnom vojnom imovinom i siguran sam da će se osporiti i NATO put naše zemlje, rekao je Džubur.
