Tema sastanka je bila pitanje regionalne stabilnosti i saradnje uz fokus na odnose na relaciji Beograd-Priština, piše “Klix“.
Predsjednik bosanskohercegovačke vlade je na sastanku rekao da se protivi crtanju novih granica na bazi etničkih principa na zapadnom Balkanu, te ponovio da teritorijalni integritet, suverenitet i multietničnost društava treba biti jedini osnov na kojem se riješavaju bilateralni sporovi, naročito pitanje granica.
Pozvao je još jednom da se, kao izraz poštivanja evropskog i demokratskog načela nepovredivosti međunarodno priznatih granica, ali i kao dokaz dobrih komšijskih odnosa, konačno zaključe ugovori o granici BiH sa Republikom Hrvatskom i Republikom Srbijom, na isti način kako je to uspješno završeno sa Crnom Gorom 2015. godine.
Snažno je osudio povezivanje rješavanja statusa Kosova sa bosanskohercegovačkim entitetom RS, kao i protuustavno ponašanje onih koji crtaju neke nove granice preko teritorija nezavisnih međunarodno priznatih država.
Zatražio je dodjeljivanje kandidatskog statusa za BiH kao i pomoć u aktivaciji MAP-a, što bi predstavljalo bitne elemente stabilnosti i ekonomskog razvoja bh. društva, kroz kreiranje političke stabilnosti i sigurnog poslovnog okruženja privlačnog stranim investitorima.
Naglasio je da će BiH ostati konstruktivan partner u svim regionalnim procesima, te je izjavio da može biti podržan sporazum Beograda i Prištine koji će biti odraz dogovora i koji neće imati nikakve negativne posljedice na region, pogotovo ne na BiH.
Za kraj je naglasio da BiH nije izvor niti prijetnja, niti regionu, niti EU za bilo koju formu terorizma, te da ostaje posvećena konstruktivnim regionalnim procesima, kao sto je Berlinski proces, koji unapređuju ukupnu stabilnost, razvoj i proces pomirenja u regionu.
