Uoči odlaska u Tursku, predsjedavajući Dodik kaže da je njegov motiv posjete usmjeren ka poboljšanju ekonomskih odnosa, te da je ključno pitanje da se otpočnu razgovori o turskoj podršci izgradnji trase autoputa Sarajevo-Beograd, koja je definisana na nivou BiH.
Razgovaraće se, kaže Dodik, i o formiranju vlasti na nivou BiH, te dodaje da od turskog predsjednika očekuje da čuje da je potrebno formiranje vlasti na nivou BiH bez uslovljavanja pitanjem MAP-a.
Novi sporazum dobra vijest za BiH
Revidiranje Sporazuma o slobodnoj trgovini i potencijalno potpisivanje Protokola o izgradnji autoputa Beograd – Sarajevo u fokusu su predstojeće posjete. Analitičari su saglasni – u nizu loših, to su dobre vijesti za BiH.
Poznati bh. diplomata Hajrudin Somun, prvi ambasador BiH u Turskoj, u razgovoru za Vijesti.ba napominje da je naša država i do sada imala povoljan tretman u trgovini s Turskom, bolji nego sa zemljama članicama EU.
“U stanju kada cjelokupna ekonomija BiH stagnira, svako poboljšanje trgovinskih ugovora o saradnji s Turskom je dobrodošlo, pa se nadam da će se naša delegacija vratiti s novim sporazumom o izvozu naših roba u tu zemlju”, ističe naš sagovornik.
Prema njegovoj ocjeni, zadivljujuće je kako se ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović uporno trudi da se ekonomska saradnja naše države s drugim zemljama unapređuje, bilo da se radi o Turskoj, Rusiji, Kini, susjednim ili evropskim zemljama.
Kada je u pitanju izgradnja autoputa ili autoputeva, Somun je mišljenja da je to pitanje još u domenu političkih odnosa Turske sa Srbijom, BiH i Balkanom.
“Trebaće još dugo vremena da se spusti na tle relanosti, odnosno obezbjeđivanja finansija za tako velike projekte. Turska se vjerovatno nada da će pare za autoput BiH dati Evropska unija, ali ta je nada još na dugom štapu”, zaključuje Somun.
Političlki analitičar Ibrahim Prohić za Vijesti.ba kaže da bi potpisivanje Protokola o izgradnji autoputa Beograd – Sarajevo bio novi pomak ka realizaciji tog projekta. Mišljenja je da bi bilo dobro povezati dva grada.
”No, pitanje je kada će BiH početi realizaciju tog projekta. U javnosti je potrebno definisati kako se raspodjeljuju uloge u realizaciji ovog projekta, prvenstveno misleći na finansiranje. U početku se predstavljalo da će Turska sve finansirati. Međutim, smatram da je to iluzorno očekivati. Kapital ide tamo gdje ima šansu da se oplodi, a mi u svojoj naivnosti mislimo da neki drugi faktori određuju tokove kapitala”, naglašava naš sagovornik.
On primjećuje da Turska puno više investira u Srbiju u odnosu na BiH.
”U BiH oni mašu zastavama i govore o tome šta je Alija Izetbegović ostavio u amanet Erdoganu. No, neuporedivo više investiraju u Srbiji. O tome valja voditi računa”, mišljenja je Prohić.
On naglašava da je revidiranje postojećeg Sporazuma o slobodnoj trgovini sa Turskom dobra vijest za bh. proizvođače, te da ovim dokumentom mogu biti zadovoljni.
”Činjenica je da je najbolji ministar u nekoliko saziva Vijeća ministara BiH Mirko Šarović uradio sve da revidiranja Sporazuma. No, on ga neće potpisati, iako bi to bila elementarna pristojnost i nagrada čovjeku koji je toliko toga učinio za bh. proizvođače. Umjesto toga, Dodik će preuzeti ono što je Šarović uradio. Dakle, riječ je o svojevrsnoj krađi onoga što je dobro i nespremnosti da se odgovara za ono što nije bilo dobro tokom mandata”, primjećuje Prohić.
Posjeta u krnjem sastavu
Ovaj analitičar zapaža i da u Tursku Predsjedništvo BiH putuje u krnjem sastavu, što ocjenjuje još jednim pokazateljem slabosti države BiH i kontroverzi u državnim organima.
”Za sutrašnji samit u Turskoj imamo odsustvo člana Predsjedništva BiH Željka Komšića, što je objašnjeno ranije preuzetim obavezama. No, zašto on ne ide, ako je pozvan? To bi bila jedna od rijetkih situacija u kojoj učestvuju sva tri člana Predsjedništva BiH”, navodi Prohić, uz konstataciju da je to do sada bilo samo prilikom posjete Briselu.
Naš sagovornik smatra da BiH nema konzistentnu vanjsku politiku, dodajući da je to logična posljedica činjenice da u političkom biću naše države ne postoji elementarni konsenzus o temeljnim pitanjima.
”Dakle, nemamo konzistentnost unutar države, pa nemamo ni konzistentnu vanjsku politiku”, kaže Prohić.
On ističe da je za BiH poguban koncept u kojem svaka etnička zajednica nastoji imati svog mentora izvan granica ove države.
”Srbi u BiH imaju Beograd, Hrvati u BiH imaju Zagreb. Bošnjaci bi da imaju nekoga vani, pa ako nema nikog drugog, onda bar imaju Tursku. To govori da u BiH ne postoji elementarna spremnost na saradnju unutar zemlje. Zato je BiH ovako razapeta, kakva i jeste”, smatra Prohić.
