Tim povodom, danas je u Hotelu “Bigeste” održana i prigodna svečanost na kojoj je gradonačelnik Nevenko Barbarić govorio o povijesnoj i kulturnoj baštini Ljubuškog na temelju koje je Ljubuški dobio status grada, prenosi Fena.
Podsjetio je na povijest Ljubuškog i njegov povijesni značaj.
”Kao kruna svega tu je n ajstariji muzej u BiH i najveći spomenik Humačka ploča kao dokaz pismenosti na ovim prostorima u davnim vremenima. To je jedan izraz poštovanja prema povijesti i kulturnoj baštini ovog grada”, rekao je Barbarić.
Naglasio je kako će proglašenje Ljubuškog gradom doprinijeti njegovom društvenom statusu te gospodarskom i političkom utjecaju.
”Živimo u društvu u kojem prevladavaju nacionalne teme, ali u raznim segmentima pravimo iskorake, poput zapošljavanja, uređenja… Nitko ne može osporiti činjenicu da je Ljubuški u zadnjim godinama postao ljepši i urbaniji”, kazao je.
Troškovi su, istaknuo je Barbarić, zanemarivi, a to su zamjena ploča na zgradi općine i na ulazu u grad te zamjena općinskih pečata.
Inače, još u srpnju 2017. godine načelnik Nevenko Barbarić potaknuo je inicijativu da ova hercegovačka općina postane grad.
Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH je 28. veljače 2018. podržao Prijedlog zakona o gradu Ljubuški, dok je Dom naroda 1. travnja ove godine prihvatio prijedlog tog zakona.
Predsjednik Federacije BiH Marinko Čavara je potpisao Ukaz o proglašenju Zakona o Gradu Ljubuški, koji je objavljen 8. svibnja 2019. u Službenim novinama Federacije BiH.
S obzirom na to da Ljubuški posjeduje veliku kulturno-povijesnu baštinu koja je nacionalne ili svjetske vrijednosti, ovaj postupak nije bio otežan, a ideja o statusu grada elaborirana je na 30 stranica.
U Ljubuškom se, između ostalog, nalazi i najstariji muzej u BiH, ovaj grad ima brojna arheološka nalazišta i spomenike od povijesne važnosti poput kule hercega Stjepana Kosače i kompletnog starog grada na tom lokalitetu.
Osim toga, u dijelu urbane jezgre Ljubuški ima i oko 70 ulica, dva parka te šest trgova.