Ističu i da su se susretali s ljudima koji su plakali, jer su znali da će ih vlasnik, koji ih godinama drži neprijavljene, poslati kući i ostaviti bez posla bez obzira na to što imaju porodice.
“Prije dvije godine u skladištu velikog trgovačkog centra dvojica ljudi koji su premašili 50. godinu tovarili su velike vreće. Lijepo su me pozdravili kada sam ušao. Ali, kada sam se predstavio, čovjek je sjeo na beton, rukama pokrio lice i počeo plakati. Ta scena mi je jedna od težih otkako radim ovaj posao”, kaže sagovornik “Avaza“.
Priča da njihove legitimacije najviše mrze ugostitelji, koji, uprkos stalnim kontrolama, odbijaju izdati fiskalni račun. Tako su na stolovima viđali račun star i po nekoliko dana, a nisu rijetke situacije da uopšte račun nije ni bio izdat, zbog čega su i gosti bili u neugodnoj situaciji, jer su i oni dužni da ga traže.
Zatekli su i klaonicu bez mesara. Vlasnik je prijavio samo radnika koji prodaje, pravi ćevape i fašira meso, a na pitanje gdje su ljudi koji rade u klaonici, rekao je da “on kolje i nabavlja stoku i pomaže u sortiranju mesa i pravljenju proizvoda”.
Bilo je situacija i da su na račun inspektora pljuštale uvrede, psovke, a dobivali su i prijetnje kada poslodavcu koji nije prijavio radnika izreknu kaznu. Posebno su bile mučne situacije kada kažu da će morati staviti katanac na vrata radnje ako ne izmiri obaveze. Nasreću, sve se završavalo uvredama, bez fizičkih nasrtaja.
Da imaju pune ruke posla, najbolje pokazuju podaci Federalne uprave za inspekcijske poslove. Njihovi inspektori, njih 119, lani su obavili 11.176 kontrola te su u budžet inkasirali više od 25 miliona maraka. Zapečaćeno je 346 objekata i izdato 5.618 prekršajnih naloga u vrijednosti od 8,1 milion KM.
Na radnim mjestima širom Federacije BiH zatekli su 2.728 neprijavljenih radnika. Kada je riječ o sivoj ekonomiji i suzbijaju rada nacrno, izvršeno je 7.939 inspekcijskih nadzora, dok je po osnovu prekršajnih naloga naplaćeno skoro sedam miliona KM.
Federalnoj upravi nedostaje 113 radnika, prepreka za rješavanje tog problema je limitiran budžet, kao i neadekvatni uslovi rada.
