Između ostalog, Foggo je poručio da BiH ima ključnu ulogu za evropski mir i stabilnost na Zapadnom Balkanu, da je neaktivacija MAP-a rizik, ali i da ne vidi razloge zašto RS ne želi da BiH postane članica NATO-a, jer se radi o savezu koji štiti države članice, sprječava nasilje i prevashodno izvodi odbrambene, a ne ofanzivne operacije.
„Vidio sam da je RS mijenjala svoje mišljenje u vezi MAP-a u proteklim godinama, kada su bili za MAP i NATO, a sada je na stolu prvi Godišnji nacionalni program koji govori o tome kako želite da izgledaju vaše Oružane snage“, rekao je Foggo.
Vojno-politički analitičari ističu kako je njegova posjeta vrlo značajna za BiH za približavanje naše zemlje NATO savezu.
“Admiral Foggo u BiH nije došao tek tako, očito je htio još jednom pokazati koliko je NATO-u stalo da BiH što prije uđe u ovaj vojni savez”, kaže za Vijesti.ba vojno-politički analitičar Đuro Kozar.
On ističe da proces pristupanja Sjevernoatlantskoj alijansi nije ni lak niti kratak. U tom kontekstu, podsjeća da je Hrvatska bila u čekaonici NATO-a od 2000. do 2009. godine.
“Taj proces je trajao dok Hrvatska nije ‘pospremila’ i vojsku i državu, jer NATO ne prima samo vojsku, već cijelu državu koja treba da bude u svakom pogledu reformisana i spremna za ulazak u ovaj vojni savez”, pojašnjava Kozar.
On podsjeća na stav admirala Fogga da NATO nijednu državu neće tjerati da uđe u Savez, već će preduzeti sve korake i pomoći da se BiH što više približi Savezu.
“U tom smislu, on je uvjeren da će i u RS biti više shvatanja važnosti ovog saveza za ukupnu stabilnost BiH, te njen miran i reformski razvoj. Ulaskom u NATO suverenost BiH će biti zaštićena kako od unutrašnjih, tako i od vanjskih pritisaka. To je, prema mom mišljenju, poruka koju nam NATO šalje – mi smo spremni da vas primimo, a vi odlučite da je ono što treba da uradite najpotrebnije prvenstveno BiH, a onda i ovom vojnom savezu”, navodi Kozar.
Osvrćući se na upozorenje visokog NATO zvaničnika da neaktiviranje MAP-a predstavlja rizik za BiH, naš sagovornik mišljenja je da se takav scenario ipak neće dogoditi.
“Smatram da će u vremenu koje predstoji i RS shvatiti da je jako bitno da država uđe u NATO, jer bi nam svima bilo bolje. Opstrukcija sjevernoatlantskih integracija nije dobra ni za RS, nit za BiH. Establišment u Banjaluci ne treba stalno da pominje to što je NATO 1999. godine bombardovao Srbiju, te 1995. bombardovao neke položaje VRS. To je prošlost koja se mora zaboraviti zbog budućnosti koja treba da nam bude puno bolja od sadašnjosti”, navodi Kozar.
Naš sagovornik napominje da su u decembru prošle godine ministri država članica NATO-a na sastanku u Briselu potvrdili spremnost za nastavak podrške BiH na njenom reformskom putu.
“BiH nije praktično u NATO-u, ali je NATO u BiH putem svog Štaba u Butmiru, prisutan je kroz Partnerstvo za mir, koje postoji od 2006. godine. Pripadnici OS BiH sudjeluju u mirovnim misijama u svijetu, koje su pod komandom NATO-a. Dakle, mi smo jednom nogom u NATO-u i potrebno je da i drugom nogom zakoračimo u ovaj vojni savez”, naglašava Kozar.
Direktor Centra za sigurnosne studije Denis Hadžović smatra da bi Bosna i Hercegovina trebala iskoristiti politiku otvorenih vrata NATO-a dok još za to ima šansu i što je moguće prije aktivirati Akcioni plan za članstvo (MAP).
Hadžović ističe kako je opravdano Foggoovo razočaranje nekonzistentnim stavom manjeg bh. entiteta, jer NATO prvenstveno nudi mir, sigurnost i stabilnost.
Istovremeno, navodi naš sagovornik, RS odbijanjem bh. članstva u NATO-u radi protiv mira i sigurnosti kako u samoj BiH, tako i na Balkanu, ali i u cijeloj Evropi.
„Trenutni politički reprezenti RS-a, koji se rukovode Rezolucijom o vojnoj neutralnosti, usvojenoj u NSRS 2017. godine, ugrožavaju principe mira i sigurnosti“, ističe Hadžović.
Od iznimnog su značaja, kaže, Foggoove poruke da će NATO i dalje ostati posvećen nastojanju BiH da aktivira MAP, uprkos činjenici da već devet godina šaljemo negativnu sliku neispunjavanjem tog tehničkog uslova koji nam je 2010. godine odobren u Talinu.
„U decembru prošle godine pružena nam je još jedna šansa da aktiviramo MAP i samim tim ubrzamo svoj put ka NATO-u. Nažalost, BiH ne koristi tu politiku otvorenih vrata NATO-a, a veliko je pitanje do kada će ona ostati otvorena. Niko sa sigurnošću ne može garantovati kakva će politika NATO-a biti u budućnosti, s obzirom na to da se na globalnom planu svakodnevno dešavaju neke promjene, koje se svakako reflektuju i na sam NATO. A zemlja koja pretenduje da se priključi tom savezu samo gubi vrijeme unutrašnjim krizama koje se jedino obijaju o glavu građanima“, istakao je Hadžović.
Besmisleni su, nastavlja naš sagovornik, stavovi političkih predstavnika RS-a da u pogledu NATO integracija prate vojnu neutralnost Srbije.
„Srbija je odlučila da bude vojno neutralna 2007. kada se nalazila pod vodstvom Koštunice, i to je bio politički manifest tadašnje vladajuće strukture. Međutim, moramo reći da Srbija svoju vojnu neutralnost opravdava maksimalnim ulaganjem u svoje odbrambene strukture kako bi se od prijetnji mogla zaštititi samostalno. S druge strane, BiH apsolutno ne slijedi taj princip, jer ne ulaže u zaštitu svojih granica, niti s ovakvim budžetom, koji je već desetak godina na istom nivou, može modernizovati svoje Oružane snage“, rekao je Hadžović.
Budžet Ministarstva odbrane Srbije, pojašnjava, iznosi oko 900 miliona eura i za dvije godine skoro je udvostručen, dok je budžet Ministarstva odbrane BiH čak tri puta manji.
„A i kad pogledate mapu – ja zaista ne znam koliko je vojna neutralnost realna i u geopolitičkom i u geostrateškom smislu, jer i BiH i Srbija priključenjem Makedonije u NATO ostaju poput ostrva i u potpunosti će postati okružene članicama tog saveza“, napominje Hadžović.
Stoga je vojna neutralnost i BiH i Srbije besmislena, dodaje, pošto nijedna od članica NATO-a po BiH i Srbiju ne predstavlja opasnost, s obzirom na to da se djelovanje NATO-a zasniva na defanzivnim, a ne ofanzivnim operacijama, kao što je rekao admiral Foggo.
„NATO bi nas svakako volio vidjeti kao svoju članicu prvenstveno jer bi se time umanjila mogućnost potencijalne prijetnje ili sigurnosnih izazova koji mogu doći iz naše zemlje“, zaključio je Hadžović u razgovoru za Vijesti.ba.
