Ministar Šarović je istakao da je za posljednjih šest meseci Bosna i Hercegovina isporučila 27 miliona eura robe manje na Kosovo nego u istom periodu prošle godine, što je pad od 97 odsto.
Primjera radi, u prva četiri mjeseca ove godine plasirano je robe u vrijednosti od svega 500 hiljada eura.
Ministar Ljajić je ovom prilikom istakao da je od 21. novembra, kada su takse uvedene, do 21. maja, Srbija na Kosovo isporučila za 189,5 miliona eura manje robe u odnosu na isti period prošle
godine, što predstavlja pad od čak 80 odsto. To praktično, znači ukazao je Ljajić, da je šteta nešto veća od milion eura dnevno.
Dvojica ministara su zaključila i da građani na Kosovu takođe trpe štetu zbog uvedenih taksi, jer su cijene na malo povećane za 5,3 odsto, spoljnotrgovinski deficit je povećan za 5,4 odsto, a uvoz
robe za 6,4 odsto. Takođe, na sastanku je konstatovano da su zbog taksi gotovo zaustavljene sve regionalne inicijative, čime je prouzrokovana politička šteta za normalizaciju odnosa u regionu. Tako na primer, Dodatni protokol 5 (olakšavanje trgovie u okviru CEFTA) jedino još kosovska skupština nije ratifikovala, Protokol 6 (trgovina uslugama) iako usaglašen, nije potpisan zbog problema koji su izazvani uvođenjem taksi a za Protokol 7 (rešavanje sporova) nisu ni započeti pregovori iz istog razloga.
Zbog svega toga, Šarović i Ljajić su se složili da bi dvije države trebalo da zajednički nastupaju i sprovode koordinisane aktivnosti, čiji bi cilj bio povećanje pritiska za ukidanje taksi. Ukoliko takse ne budu ukinute do samita lidera Zapadnog Balkana u Parizu 1. jula, dvije zemlje će razmotriti uvođenje različitih modela kontramjera, svjesne da to nije najbolja, ali svakako jeste iznuđena mjera,piše Nap
