Komandantica NATO Štaba u Sarajevu, brigadna generalica Marti J. Bissell održala je danas predavanje studentima Internacionalnog Univerziteta u Sarajevu na temu “Zašto je proces NATO integracija važan za Bosnu i Hercegovinu”.
Obraćajući se novinarima prije početka predavanja, generalica Bissell kazala je kako joj je čast držati predavanje studentima u BiH, te navela kako je ovo četvrti put da se na ovaj način obraća studentima u našoj zemlji. Kaže kako sa zadovoljstvom učestvuje u ovakvim aktivnostima.
– NATO ostaje predan pomoći Bosni i Hercegovini na njenim reformskim putevima i NATO štab u Sarajevu spreman je pomoći u reformama koje Bosna i Hercegovina bude poduzimala, da se ona što bolje integrira na svom euroatlantskom putu, navela je Bissell.
Odgovarajući na novinarska pitanja o razlikama između Individualnog akcionog plana partnerstva (IPAP) i Akcionog plana za članstvo (MAP) kazala je kako BiH već ima IPAP.
– Bosna i Hercegovina već ima jako partnerstvo sa NATO-om koje traje od 2006. godine. Ono što je Bosna i Hercegovina tražila jeste da se produbi to partnerstvo tražeći da se aktivira MAP. Ja vam mogu reći da BiH i NATO imaju jake i snažne partnerske odnose, a NATO je ponudio članstvo Bosni i Hercegovini, zato što je ova zemlja to tražila. Što se tiče konsenzusa, ni u jednoj zemlji ne postoji stopostotan konsenzus, međutim, pitanje je demokratije, odnosno zemlje kako ona može, zapravo, pokazati da želi ispuniti to što je i tražila, poručila je Bissell.
Navela je kako BiH trenutno započinje rad na svemu onome što je potrebno uraditi za punopravno članstvo.
– Koliko to sve može trajati, to je pitanje. Znamo da su druge zemlje u MAP-u bile od pet do 19 godina. Što se tiče godišnjeg nacionalnog programa (ANP) to je program koji će nam reći gdje se Bosna i Hercegovina trenutno nalazi, šta treba uraditi. Međutim, nije još urađen taj program i Bosna i Hercegovina nije još ni dostavila svoj godišnji nacionalni program i to je, zapravo, kao da prvi dan dolazite u školu, učiteljica vas procjeni, a nakon toga vaš napredak može ocjenjivati na osnovu vaših postignutih rezultata, zaključila je Bissell.
Ismail Čidić, predsjednik Studentskog parlamenta na IUS-u kaže kako studenti nemaju sumnju da su NATO integracije imperativ broj jedan u njihovim prioritetima.
– Mi kao mladi ljudi želimo vidjeti Bosnu i Hercegovinu u NATO-savezu. Ako pogledamo sve države članice ovog saveza, mi vidimo da Bosna i Hercegovina s njima dijeli vrijednosti i interese i nemamo nikakvu sumnju da našu zemlju želimo što prije tamo. Nadamo se da će naši vlasti ispoštovati zakone i procedure i da ćemo Bosnu i Hercegovinu već za nekoliko godina vidjeti u NATO-savezu, istakao je Čidić.
Najbitnije što mladi mogu uraditi, dodaje on, jeste da međusobno razgovaraju.
– Važno je da se kroz te razgovore edukuju o NATO integracijama, jer ako pogledamo naše vršnjake koji žive u Evropi, mi svi želimo živjeti u takvim zemljama. Svi žele živjeti u zemljama kao što su Njemačka ili Francuska, ali mi od Bosne i Hercegovine želimo napraviti nešto barem približno tome. Imamo priliku to da uradimo i naše generacije će za nekoliko godina biti na važnim političkim i društvenim funkcijama tako da je od ključne važnosti da se već sada pripremamo za to, naglasio je Čidić.
Emir Suljagić, dekan Fakulteta menadžmenta i javne uprave na Internacionalnom univerzitetu u Sarajevu kazao je kako su obaveze Bosne i Hercegovine propisane u državnom Zakonu o odbrani.
– Svaki razgovor o tome je, zapravo, razvodnjavanje vladavine prava u našoj zemlji. Nema apsolutno nikakve potrebe da se zamajavamo nikakvom debatom s bilo kim na tu temu, istakao je Suljagić, konstatirajući da je svima jasno u državi ko je kočnica NATO integracija Bosne i Hercegovine.
Pitanje našeg napretka na putu ka punopravnom članstvu u NATO-savezu je talac mnogih političkih aktera u ovom zemlji, talac domaćih ali i stranih utjecaja ovdje. Ono što Milorad Dodik radi ovdje radi ili u dosluhu ili u okviru malo većeg plana. Postoje zemlje kojima nije u interesu da Bosna i Hercegovina postane punopravna članica NATO-a. Ponavljam, Milorad Dodik i SNSD su glasali za Zakon o odbrani 2006. godine i 2019. ne mogu reći “nismo mi to tako mislili, možemo li sada sve ispočetka”, riječi su Suljagića.
Prokomentarisao je i činjenicu da se Dodik i drugi politički predstavnici Republike Srpske pravdaju Rezolucijom Narodne skupštine RS-a o vojnoj neutralnosti, prenosi oslobodjenje.
– To nema nikakve veze. Šta nam dolazi sljedeće, rezolucija neke mjesne zajednice o vojnoj neutralnosti. Dakle, gdje to prestaje. Entitet Republika Srpska se odrekao svih nadležnosti iz pitanja odbrane 2006. godine, a zna se kako se te nadležnosti vraćaju. Pritom, tih nadležnosti su se odrekli dragovoljno bez nametanja Ureda visokog predstavnika i nekih odluka sa strane i neka sada izvole živjeti s odlukama koje su sami donijeli, poručio je Suljagić.
