To su pokazali podaci Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH predstavljeni na stručnom skupu “Pušenje i zdravlje pluća – aktuelna situacija u FBiH” održanom danas u Sarajevu. Skup je organiziran povodom Svjetskog dana bez duhanskog dima koji se svake godine obilježava 31. maja širom svijeta.
Direktor Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH Davor Pehar kazao je da je pušenje već decenijama prepoznato kao najvažniji faktor rizika za čitav niz hroničnih bolesti koje uveliko opterećuju zdravstveni sistem.
– Tu je na na prvom mjestu karcinom pluća, gdje su 80 posto oboljelih pušači, zatim respiratorne i kardiovaskularne bolesti, koje sve više uzimaju maha i zbog kojih građani sve češće traže pomoć u zdravstvenim ustanovama – istakao je.
Naglasio je da namjeravaju skrenuti pažnju stanovništu na ovu, kako je nazvao, opasnu bolest ovisnosti, jer je pušenje definitivno bolest ovisnosti o materijama štetnim po zdravlje, ne samo pušača, već i onih koji su izloženi duhanskom dimu.
Naveo je i podatke Studije o stanju zdravlja stanovništva FBiH iz 2012. godine po kojima je 44 posto stanovnika FBiH pušači, od čega je 56 posto muškaraca, a 31 posto žena.
– Onima koji puše treba pružiti priliku da se oslobode te opasne navike jer će na taj način pomoći i sebi i svojim bližnjim – poručio je.
Direktor Zavoda za javno zdravstvo FBiH upozorio je da je broj oboljelih od bolesti koje se sigurno mogu povezati s pušenjem u porastu.
– Te bolesti se ne mogu jednoznačno povezati s konzumiranjem duhana i duhanskih proizvoda, ali je to nauka davno prepoznala kao jedan od najvažnijh faktora – dodao je.
Govoreći o Zakonu o kontroli i ograničenoj upotrebi duhana, jedna od učesnica današnjeg skupa federalna koordinatorica za kontrolu duhana Aida Ramić-Čatak napomenula je da je taj Zakon u FBiH napravljen po ugledu na dobre prakse zemalja u okruženju te po ugledu na ono što je prihvaćeno daleke 2009. godine, a to je Okvirna konvencija o kontroli duhana,prenosi Novi
– Zaista je smiješno deset godina nakon tog pričati da li nam takav zakon treba. Zakon nam definitivno treba – istakla je Ramić-Čatak.
Međutim, dodala je da je on samo jedna karika u lancu zašite zdravlja stanovništva koja definira zakonski okvir zabrane pušenja u zatvorenim javnim prostorima, izgled vanjskog izgeda cigareta, zabranu promocije i sponzorstva.
– Unutar zdravstvnog sektora moraju postojati i druge mjere kao što je događaj poput današnjeg koji skreće pažnju javnosti na to da se ne radi o nekoj štetnoj navici već vodećoj bolesti ovisnosti u svim zemljama svijeta pa i u BiH – naglasila je.
Ukazala je na činjenicu da se zbog pušenja u BiH svake godine izgubi više od 9.000 života te da kontrola duhana nije isključivo posao zdravstvenog sektora već odgovornost trebaju preuzeti obrazovni sektor, ministarstvo finansija, kao neke druge institucije na samom vrhu države.
Napomenula je da se povećanja cijena cigareta pokazalo efikasno kod smanjenja broja pušača te da se to prvo osjeti kod školske populacije gdje je broj pušača odmah smanjen, što je pokazalo istraživanje provedeno u periodu 2008. do 2013. godine.
– Prestanak pušnja je individualna odluka svakog od nas, ali ono što nije individualno je pravo na zdravlje i boravak u prostorima gdje niko ne smije ugrožavati nikoga zbog vlastite bolesti ovisnosti – zaključila je.
Podaci Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) pokazuju da svake godine širom svijeta od posjedica pušenja umire više od 7 miliona ljudi, među kojima oko 900.000 nepušača umiru usljed izloženosti duhanskom dimu od strane drugih pušača. Ove godine, odlukom SZO pod sloganom “Pušenje i zdravlje pluća”, Svjetski dan bez duhanskog dima fokusira se na posljedice koje uzrokuje duhanski dim u rzavoju hroninih i opstruktivnih upalnih procesa, alergijskih manifestacija i karcionoma respiratornog sistema.
