O pitanju MAP-a i NATO-a, ali i o tome kako uopće formirati Vijeće ministara BiH, kao i o zaoštravanju sveukupne političke situacije razgovarali smo s članom Predsjedništva BiH i predsjednikom Demokratske fronte Željkom Komšićem.
“Vrijeme je da konačno razjasnimo određene stvari oko MAP-a. Bosna i Hercegovina je u MAP-u. Pošto smo imali raznorazne istupe političara, samozvanih analitičara i koga sve ne, moram još jedanput ponoviti: Bosna i Hercegovina je u MAP-u. Molim ih, pošto im je to do sada očito bilo preteško, da odu na NATO-vu službenu stranicu i uvjere se svojim očima”, kazao je Komšić na početku razgovora za “Klix“.
Sve što BiH treba napraviti, naglašava on, je dostaviti jedan dokument koji se zove Godišnji Nacionalni Program (ANP) i ništa više.
– Dodik želi da se vratimo korak unazad u saradnji sa NATO-m, što je nedopustivo i nečuveno i to je suština njegove politike i krize oko uspostave vlasti na razini Vijeća ministara Bosne i Hercegovine. Izazivat će blokadu sve dok se ne vratimo korak nazad u odnosima sa NATO-m. Sve ostalo je mazanje očiju i javnosti u BiH i međunarodnoj zajednici.
Upitali smo ga kako formirati Vijeće ministara BiH uz opasku da je BiH to praktično koštalo i kandidatskog statusa u EU.
– Nije nas činjenica što nije formirano Vijeće ministara BiH koštala kandidatskog statusa za EU, već činjenica da Bosna i Hercegovina u nizu oblasti nije usklađenja sa europskim standardima. Ako se sjećate, navodni uvjet za objavljivanje Mišljenja Evropske komisije bilo je formiranje Vijeća ministara, pa je Mišljenje ipak objavljeno. Da sumiramo vaše pitanje, Bosna i Hercegovina nije dobila prijedlog Evropske komisije da nam se odobri kandidatski status jer u okviru Kopenhaških i Madriških kriterija, kako nas EU promatra, ova zemlja ima niz nedostataka u političkom, ekonomskom, institucionalnom kriteriju, kao i onom koji se odnosi na reformu javne uprave. Uočene se neusklađenosti BiH sa evropskim standardima u ustavnim odredbama koje preferiraju etničko i teritorijalno biranje u različite organe vlasti, da postoji etno-teritorijalni sistem odlučivanja, u kojem se još pridodaje odlučujuća uloga etničkih skupina, koje ovdje nazivamo narodima – kaže Komšić.
On, dalje, ukazuje na problem u potezanju “čuvenog vitalnog nacionalnog interesa ili veta, koji također predstavlja teškoću jer to, također, nije dijelom evropskih standarda, pa Evropska komisija nalaže brisanje veta ili potezanja vitalnog nacionalnog interesa jer to nije dijelom europske pravne stečevine, kao što dijelom europske pravne stečevine nisu ni tzv.konstitutivni narodi”.
– Imate problem sa Mehanizmom koordinacije koji je ocijenjen kao neefikasan, a da pri tome BiH nije donijela Program usvajanja ili usklađivanja sa evropskom pravnom stečevinom, što nam je obaveza iz SSP-a. Dalje, imate uočene nedostatke u radu Ustavnog suda BiH, koji zahtijeva reformu na način da se obezbijedi njegova profesionalnost i nezavisnost od političkih utjecaja, uz obaveznu izmjenu kriterija za delegiranje i izbor sudaca u Ustavnom sudu BiH. K tome, treba pridodati da je uočeno nepostojanje Vrhovnog suda BiH, koji u svakom normalnom pravnom sistem ima nezaobilazno mjesto. Da ne govorim, kako kod nas svi građani nemaju istovjetan stepen zaštite ljudskih prava i temeljnih sloboda, kako u izbornim procedurama (presude “Sejdić-Finci“ i druge vezane presude Evropskog suda za ljudska prava), tako i u svim drugim aspektima života, gdje je prisutna sistemska diskriminacija – naveo je Komšić.
On dodaje da Bosna i Hercegovina, također ima nedostatke u oblasti vladavine prava, jer postoji uočena korupcija u svim sferama života, kao i organizirani kriminal, što isto tako zahtjeva niz konkretnih akcija.
– U mjerama koje nalaže Europska komisija postoji i potreba reforme javne uprave, koja također mora biti učinjena u okviru europskih standarda, odnosno koja mora biti profesionalna i depolitizirana, a gdje standardi kažu koliko BiH može imati zaposlenih u javnoj upravi u odnosu na broj stanovnika kojima ta javna uprava pruža usluge. U jednoj rečenici, Bosna i Hercegovina nije dobila kandidatski status jer u okviru Dejtonskog sporazuma i ustavnih rješenja, ova zemlja nije usklađena sa europskim standardima, što će zahtijevati neizostavne korjenite reforme, bez kojih nema daljeg napretka prema Europskoj uniji – pocrtava on.
Upitan smatra li da strukture u RS-u rade na zaoštravanju sveukupne političke situacije budući da se primjeri ne manifestuju samo kroz tešku retoriku već i kroz npr. podizanju spomenika četničkim vojvodama poput Mihailovića, Komšić kaže da se tim potezima nastavlja zastrašivati nesrpsko stanovništvo u tome entitetu, kao što se nastavlja brukati srpski narod.
– Od toliko herojskih figura iz Drugog svjetskog rata koje potiču iz srpskog naroda, Rodoljuba Čolakovića,Vojislava Kecmanovića, Koče Popovića i drugih, našli su da veličaju četnika Mihailovića kojeg istorija pamti kao koljača. Srpske i srbijanske političke elite, ne razdvajam ih jer su dio istog projekta, ni tridest godina poslije u politici nisu odmakle od ‘psihilogije balvana’. Ne sviđa li im se nešto, iako je to regulisano zakonom, jednostavno bace balvan na put, pa vi gledajte šta ćete s njim. Međutim, i sa takvima se mora raditi – zaključio je član Predsjedništva BiH.
