Sulejman Čolaković već dugi niz godina obavlja funkciju glavnog imama u bošnjačkom džematu Ikre u Minhenu koji važi za jedan od najbolje organiziranih džemata u dijaspori. Dokaz tome je i učestalo konsultiranje njemačkih lokalnih vlasti sa članovima ovog džemata pri rješavanju raznih problema pred kojim se nalaze migranti pristigli u Njemačku, prenosi AJB.
Čolaković govori o nedavno održanim izborima za Evropski parlament, rastu islamofobije u Njemačkoj, pripremama za predstojeći Bajram, uređenosti zapadnog društva u odnosu na većinski muslimanska i sličnim temama.
Prije nekoliko dana održani izbori za Evropski parlament. Da li muslimani u Njemačkoj mogu biti zadovoljni rezultatima izbora?
Političke stranke u Njemačkoj su, uglavnom, široke, tako da postoji pad nekih stranaka koje pokazuju solidarnost s muslimanima, kao što je ljevica.
S druge strane imamo neke antiislamske partije, poput AFD-a, koja je uspjela povećati svoju poziciju sa 7 na 11 mjesta u Evropskom parlamentu. Ta činjenica pokazuje u kojem pravcu se Evropa postepeno i u cjelini razvija.
Ustupljeno Al Jazeeri
Da li muslimani sa Balkana, prije svega Bošnjaci i Albanci osjećaju posljedice islamofobije koja je u Evropi sve više izražena?
Čolaković: Porijeklo, prvenstveno, nema nikakvu važnu ulogu u islamofobnim napadima. Prvo i najvažnije je da svi muslimani Njemačke i Evrope pate od sveprisutnije islamofobije „na terenu“. I pored izgrađene slike veoma tolerantne Bosne i Hercegovine i nas Bošnjaka, a i sami sebe vidimo kao jednu mirnu i kosmopolitsku zemlju, to se često, nažalost, „zaboravlja“ kada su posrijedi kritičke izjave te fizički i verbalni napadi na islam i muslimane. Prije samo nekoliko dana ponovo je došlo do paljevine džamije u Hagenu kod Dortmunda. U 2017. godini bilo je ukupno 950 napada na muslimane i džamije u Njemačkoj. Također, prije samo nekoliko dana, predstavnicima jednog bošnjačkog džemata u Njemačkoj, koji je u aktivnoj potrazi za kupovinom prostorija za vlastite potrebe, od strane velikog broja „komšija“ jednog potencijalnog objekta rečeno je „da se vrate odakle su došli i da ‘tamo’ mogu graditi džamije…“ Dakle prognoza, nažalost, ne bi trebala izgledati ništa bolje nego što je trenutno uz objektivnu procjenu pogoršanja trenutnog stanja.
Često u medijima možemo pročitati da je „Zapad bliži načelima islama od zemalja sa muslimanskom većinom“. Šta je glavni razlog tome?
Možemo definitivno i bez imalo sumnje kazati da jedan od glavnih razloga za takvu konstataciju leži i u stvarnoj i „živućoj“ uspostavi pravde i pravičnosti u zemljama Zapadne Evrope. Pitanje pravde je Božiji zakon koji je uspostavio u kosmosu. Pravda se mora ostvariti. Svakog petka, imami širom svijeta završavaju hutbu, koju slušaju svi muslimani svijeta, pa i Bošnjaci, sa jednim kur’anskim ajetom koji je veoma kratak, ali je jezgrovit i nosi u sebi niz naredbi i zabrana. Taj ajet glasi: „Uistinu Allah naređuje pravdu, dobročinstvo, i da se bližnjima udjeljuje, a zabranjuje razvrat i sve što je odvratno i nasilje; On vas savjetuje da pouku primite.“ (En-Nahl/Pčele, 90)
Ovaj ajet na džumi namazu je uveo hazreti Omer ibn Abdulaziz za vrijeme svoje vladavine. Do tog perioda koje je bilo ispunjeno borbom za vlast između abasija i emevija jedni su druge proklinjali čak sa mimbera smatrajući ih svojim neprijateljima. Tako je Omer uveo da se umjesto međusobnog proklinjanja muslimani pozivaju ka onome što je dobro, a da se klone zla i svega negativnog.
Ibn Kajjim je o pravdi kazao: „Cjelokupan šerijat je pravda. Sve ono što izlazi iz okvira pravde i ide prema nepravdi i nasilju nije od šerijata.“
Zatim je dodao: „Kamo god se nalazi pravda, tamo je i šerijat.“
Dr. Džasir El-‘Auda, profesor na Fakultetu islamskih nauka u Dohi u Kataru, u jednom svom tekstu bilježi izuzetne riječi šejhu-l-islama Ibn Tejmije koje treba zapisati zlatnim slovima, kazavši: „Stvari na ovom svijetu opstoje na pravednosti, pa makar u tom društvu i bilo grijeha, a ne opstoje na nasilju i tiraniji, makar se to društvo klonilo grijeha. Zbog toga se kaže: „Uzvišeni Allah će pomoći pravednu državu makar bila i nemuslimanska, a neće pomoći nepravednu i nasilnu makar bila i muslimanska.“ U tome je ključ uspjeha nekih zemalja Zapada definitivno.
Nalazimo se u posljednjim danima mjeseca ramazana koji su svojevrsna uvertira za nastupajući ramazanski bajram jedan od najvećih praznika za muslimane. Na koji način muslimani u Njemačkoj obilježavaju ovaj praznik?
Mjesec ramazan, muslimanima najdraži gost, je pred odlaskom. S obzirom na to da živim i djelujem na području grada Minhena i Slobodne Države Bavarske (službeni naziv pokrajine Bavarske), u najkraćim crtama ću se osvrnuti na bajramske običaje i tradiciju Bošnjaka ove regije unutar Savezne Republike Njemačke.
Prostorije našeg džemata, Ikre u Minhenu, a i ostalih bošnjačkih džemata, kako sam saznao od mojih kolega imama, ove godine su kao nikad do sad bile ispunjene tokom ovogodišnjih uobičajenih ramazanskih aktivnosti, s posebnim akcentom na veliku posjećenost na teravih-namazima što je veoma značajno uzmemo li u obzir distancu između džemata i njenih posjetioca. Primjera radi, udaljenost od mjesta stanovanja većine naših džematlija i adrese džemata Ikre u Minhenu, u prosjeku, varira između 15 i 20 kilometara, što je vremenski mnogo više u višemilionskom Minhenu nego u nekom manje naseljenom mjestu. Primjera radi, moja privatna adresa stanovanja udaljena je 11,5 km od adrese našeg Džemata, a za tu dionicu putu potrebno mi je pola sahata vožnje autom u jednom pravcu. I to je, otprilike, neki prosjek u gradu Minhenu.
Ove godine Bajram će za nas u Minhenu biti poseban. Naime, bošnjački džemati „Tevhid“, „Fedžr“, „Ikre“ i „Hidaje“ na čelu sa svojim imamima i džematskim Odborima odlučili su da krenu putem jedne plemenite i izuzetno važne ideje, a to je da svi Bošnjaci spomenuta četiri džemata zajednički na jednom mjestu isprate dragog nam gosta, mubarek mjesec ramazan, i zajedničkim Bajram-namazom nagovijeste nadolazeće blagdane, a time, ujedno, postave i nove okvire za budući zajednički rad. Istančan osjećaj za zajednicu od strane vodećih ljudi ovih džemata doprinio je uspješnoj realizaciji ovoga velikog i važnog projekta Bošnjaka koji žive, djeluju i rade u Minhenu i njegovoj okolini. Projekat „Zajednički bajram“ četiri bošnjačka džemata u Minhenu: „Tevhid,“ „Fedžr“, „Ikre“ i „Hidaje“, do sada je bio bio više nego uspješno organizovan 11 puta i predstavlja jedan od najvažnijih projekata na polju jačanja jedinstva Bošnjaka ovog grada i pokrajine Bavarske.
