Dok je za aktiviste za ljudska prava postavljanje ograde dokaz neefikasnosti europske politike azila i ilustracija neodgovornog ponašanja Hrvatske prema BiH, za hrvatsku policiju to je dovršavanje priprema za ‘šengen’ i priprema za mogući novi val migranata na tom prijelazu, prenosi “Radio Slobodna Evropa“.
Visoka pomična metalna ograda postavljena u ponedjeljak na mostu na graničnom prijelazu Maljevac dio je dovršetka hrvatskih priprema za ulazak u šengenski sustav, ali i priprema za slučaj ponavljanja prošlogodišnje situacije kada je dvjestotinjak ilegalnih migranata tjedan dana blokirala granični prijelaz bezuspješno tražeći da Hrvatska otvori granicu kako bi mogli nastaviti put prema zapadnoj Europi, pojasnila je hrvatska policija.
BiH: Migranti izmješteni, granica deblokirana
Maljevac se nalazi sedamdesetak kilometara jugoistočno od Zagreba, i 2,5 kilometra od Velike Kladuše u BiH gdje se nalazi velika skupina migranata koji preko BiH i Hrvatske planiraju stići do odredišta u zapadnoj Europi.
Ministar unutrašnjih poslova Davor Božinović podsjetio je da je tih sedam dana migrantske blokade prošlog septembra Hrvatska na Maljevcu držala jake policijske efektive.
“Sigurno je da bi nam u eventualnom slučaju da se nešto slično ponovi ovo pomoglo, kako bismo smanjili trošenje vlastitih resursa. Hrvatska ima jednu od najbrojnijih i najopremljenijih graničnih policija među svim članicama Europske unije. Mi koristimo kapacitete ovisno o tome kakva je situacija na terenu. Imamo dovoljno snaga, a imamo dovoljno snaga i u pričuvi”, kazao je ministar Božinović.
Temelji za postavljanje ograde napravljeni su i na nedalekim stalnim graničnim prijelazima za pogranični promet Gejkovac i Pašin Potok, sjeveroistočno odnosno jugozapadno od Maljevca.
Božinović je najavio i jačanje pričuvne policije, koja će se po potrebi uključivati i u čuvanje granice.
Tea Vidović iz zagrebačkog Centra za mirovne studije za Radio Slobodna Europa (RSE) kaže kako je ova ograda na graničnom prijelazu Maljevac jasna poruka i Europskoj uniji i migrantima.
“Ovakvo ponašanje je zasigurno jedan prikaz Europskoj uniji da se Hrvatska sprema i da je spremna za ‘šengen’, ali u praksi i kada govorimo o ljudima koji traže utočište i pravo na neku zaštitu koju im je Hrvatska dužna pružiti, ovakvi tehnički aspekti obeshrabruju i odvraćaju ljude. Rekla bih da je ograda kao i žica, lice i naličje nasilja”, zaključuje Tea Vidović.
Po njenoj ocjeni, ovakvo postupanje Hrvatske neodgovorno je prema situaciji u Bosni i Hercegovini.
“To je nedostatak solidarnosti, jer ovo ne može biti odgovornost samo jedne zemlje. To se događa na granicama Europske unije. Dakle, to se ne događa samo u Hrvatskoj, nego i u drugim rubnim zemljama poput Italije, Grčke i Španjolske, i očit je prikaz jednog neefikasnog sustava azila, odnosno neefikasnosti samog dublinskog sustava”, upozorava sugovornica RSE.
Ulazak u šengenski sistem je hrvatski vanjskopolitički prioritet.
Predsjednik Europske komisije Jean Claude Juncker prošle je sedmice najavio da će Europska komisija do kraja ovog mandata, dakle do sredine septembra poslati Evropskom vijeću pozitivno mišljenje o hrvatskoj pripremljenosti za ulazak u šengenski sustav.
Premijer Andrej Plenković najavio je hrvatski ulazak u ‘šengen’ za 2020. godinu za vrijeme hrvatskog predsjedanja Europskom unijom u prvoj polovici godine. Međutim, za tako nešto potreban je konsenzus svih država članica.
A Slovenija se bar jednom svakog tjedna žali na velike količine migranata koje im stižu preko Hrvatske, implicirajući time da Hrvatska nije u stanju čuvati svoju granicu, pa kako će onda i europsku?
