Kako su naveli, a prenose “Nezavisne” žrtve trgovine ljudima su u prošloj godini dolazile iz Avganistana, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Šri Lanke, a prethodnih godina iz Kube, Gambije, Libije i Srbije.
“Marginalizovane grupe iz romske populacije prisiljene su da prose, da se prostituišu i podvrgnute su prisilnom ropstvu i nedobrovoljnom stupanju u bračnu zajednicu. Žrtve iz BiH podvrgnute su prostituisanju i prisilnom radu u građevinskom sektoru u zemljama širom Evrope, poput Hrvatske, Francuske, Srbije, Slovenije i Austrije”, istaknuto je u izvještaju.
Ističe se da su i dalje migranti iz Avganistana, Irana, Iraka i Sirije ranjive grupe podvrgnute iskorištavanju i krijumčarenju, posebno žene i maloljetnici bez pratnje odraslih.
Iako, kako je istaknuto, BiH ulaže napore u borbi protiv krijumčarenja ljudi, još ne ispunjava minimum standarda kad je u pitanju ova oblast.
“Vlasti i dalje nisu demonstrirale dovoljno napora u poređenju s prethodnim izvještajnim periodom. Agencije za sprovođenje zakona nemaju dovoljan kapacitet i znanje, zbog čega se ova krivična djela tretiraju kao manji prekršaji, dok sudije donose presude koje su ispod zakonskog minimuma za krivična djela krijumčarenja pravdajući to olakšavajućim okolnostima”, istaknuto je u izvještaju.
Ovu tvrdnju su ilustrovali jednom blagom presudom za navođenje na prostituciju, uz obrazloženje da je žrtva osoba sklona se*sualnim aktivnostima.
“Poddržavni zakoni u dijelu o podsticanju na prostituciju omogućili su policijskim agencijama da djecu od 14 godina tretiraju kao delinkvente koji su se dobrovoljno posvetili prostituisanju umjesto da budu tretirana kao žrtve trgovine bijelim robljem”, naglašeno je u izvještaju.
Stejt department je donio i nekoliko preporuka koje se odnose na bolje procesuiranje ovih krivičnih djela, obuku osoblja koje prvo dolazi u dodir s žrtvama, kao i njihovu bolju identifikaciju. Takođe, preporučuje se bolje finansiranje nevladinih organizacija za pomoć žrtvama, poboljšanje saradnje i koordinacije između državnih i entitetskih agencija, kao i dodjeljivanje osoblja za radnu grupu koja bi se bavila mjerama protiv krijumčarenja.
Prema njihovom mišljenju, potrebno je standardizovati procedure u cijeloj zemlji, ali i integrisati predstavnike romske zajednice u proces donošenja odluka u vezi sa zaštitom žrtava.
Kada se radi o postupanju pravosudnih organa, upozorili su da Tužilaštvo BiH u 2018. godini nije iniciralo nijednu optužnicu protiv krijumčarenja, a Sud BiH nije donio nijednu presudu. Federalni tužioci su, kako je istaknuto, pokrenuli dva postupka, a tamošnji sudovi su donijeli 11 presuda. Vlasti RS su, kako je istaknuto, pokrenule jednu istragu, a tužilaštva su podigla jednu optužnicu, dok sudovi nisu osudili nikoga.
Osim toga, Stejt department upozorava da je u proteklom izvještajnom periodu došlo do smanjenja zaštite žrtvama, te da nije bilo dovoljno napora u pružanju pomoći, skloništa i drugih mjera prema žrtvama.
Rad pravosuđa u 2018.
11 presuda u Federaciji BiH
2 postupka pokrenuta u FBiH
1 istraga u Republici Srpskoj
1 optužnica u Srpskoj
