Dodik je tokom Samita Procesa saradnje u Jugoistočnoj Evropi (PSJIE) ukazao na problem granice BiH sa Hrvatskom i Srbijom, navodeći da postoji zastoj i da se ta pitanja moraju aktuelizovati.
On je predložio da Srbija formira stručnu komisiju koja treba da riješi redoslijed poteza – da li da se granice utvrde prema katastarskom stanju, pa da se onda mijenjaju ili obrnuto.
U izjavi za Tanjug, Dodik navodi da je, prema njegovom mišljenju, izlaz iz zastoja – prihvatanje sporazuma onako kako je predložen krajem 2017. godine.
“Mi ga prihvatamo, ostaje da ga prihvati i bošnjačka strana”, rekao je Dodik.
Podsjetio je da su, u mandatu prethodnog Predsjedništva BiH, srpski i hrvatski članovi Mladen Ivanić i Dragan Čović prihvatili da to pitanje bude riješeno, ali je to osporio bošnjački predstavnik Bakir Izetbegović i to samo, kako kaže Dodik, iz želje da to pitanje ostane otvoreno.
Zato će, dodaje, rješavanje tog pitanja morati da čeka “situaciju kod Bošnjaka”, što je, primjećuje, izlišno jer su na spornim područjima, i sa jedne i sa druge strane, Srbi, Srbija i Republika Srpska.
“U tom pogledu, mi to pitanje iz RS posmatramo kao nešto nevažno, a oni u Sarajevu pokušavaju da to pitanje zgrabe i da se oko toga spore”, rekao je Dodik.
Granica BiH i Srbije duga je 335 kilometara, a sporni su dijelovi kod Zvornika i Bajine Bašte, odnosno dvije hidroelektrane Zvornik i Bajina bašta, pruga Beograd-Bar koja prolazi kroz BiH i opštine Priboj i Rudo.
Na trilateralnom sastanku BiH, Srbije i Hrvatske u Mostaru prošle godine bilo je riječi o ovom problemu, a predsjednik Vučić je tada medijima prenio da je Srbija već ponudila kompromisno rješenje na osnovu razgovora u Sarajevu i da su “dvojica od trojice predstavnika BiH”, kako misli, bila su sklona da ga prihvate.
“Spremni smo da i dalje razgovaramo, jer smatram da to nije tako krupan problem. Tih 373 kilometra granice možemo da riješimo i mnogo brže”, rekao je tada Vučić i objasnio da je Srbija, kada je riječ o hidroelektranama, prihvatila da granica ide sredinom toka Drine u tom dijelu.
“Mi dostavljamo papire da je Srbija ulagala sa druge strane rijeke, kao i o eksproprijaciji, a od druge strane nismo dobili nijedan dokument o ulaganju. Radi se o 14 i 37 hektara, a ne o stotinama hiljada. Tražili smo pravo službenosti na 99 godina, a teritorija je vaša”, rekao je tada Vučić na primjedbe Bakira Izetbegovića o narušenom interesu BiH.
Kako je još krajem 2017. godine izjavio Veljko Odalović, predsjednik vladine Komisije za razgraničenje sa BiH, budući da je Srbija izgradila obje hidrocentrale, izvršila eksproprijaciju i za oko 1.200 hektara zemljišta isplatila meštane, interes Srbije i najracionalnije rešenje je da hidrocentrale budu u funkciji i punom kapacitetu na našoj strani.
Kako je obajasnio, Srbija je ponudila određene teritorije koje bi bile zamena za ono što bi po funkcionalnosti celine bilo moguće ponuditi.
“Mi nijednom rečju nismo rekli da nećemo razgovarati o predlogu koji druga strana bude ponudila”, poručio je tada Odalović.
Kad je riječ o pruzi Beograd-Bar, on je ukazao da ona prolazi desetak kilometara kroz teritoriju BiH i podvukao da je Srbija bila vrlo korektna.
“Prepoznato je da bi sa 1.700 hektara površine zemljišta, koje bi bilo dato u zamjenu, a koje bi odgovaralo i po strukturi i po kvalitetu i vrijednosti, po principu ‘metar za metar’, to bilo riješeno na obostrano zadovoljstvo”, rekao je još krajem 2017. godine Odalović.
Tada je napomenuo i da građani opština Priboj i Rudo imaju velike probleme, jer im je život ispresjecan graničnim preprekama, te da se mora uzeti u obzir da hiljade građana čeka da se to riješi.
“Srbija je na sve četiri tačke imala korektne i konkretne ponude i željela je da taj problem riješimo. To ne može da ne odgovara i BiH, jer i njeni građani imaju slične probleme. Ne vidimo nijedan razlog zašto ne bi seli i razgovarali – otvorili pitanja i ponudili rješenja”, dodao je on.
Međutim, do danas pitanje četiri sporne tačke na granici Srbije i BiH nije riješeno.
