Nije bilo potrebno osam mjeseci predsjedavanja, razočarao sam se već nakon nekoliko dana, kaže u intervjuu za jubilarni broj “GlasaSrpske” predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik u odgovoru na pitanje je li osam mjeseci nakon što je postao prvi čovjek u Predsjedništvu razočaran jer gotovo nijedna stavka iz njegovog govora na inauguraciji nije provedena u djelo, najmanje njegovom krivicom.
A založio se u tom govoru za kandidatski status za članstvo u Evropskoj uniji, reformu pravosuđa, odlazak stranaca iz Ustavnog suda BiH, ukidanje OHR-a – stvari koje bi, koliko god to paradoksalno zvučalo, ojačale suverenitet BiH.
– Tamo, u Sarajevu, na sceni je jedna inertna, troma struktura, potpuno zavisna od stranog intervencionizma. Sada, doduše, imaju novu situaciju da naša strana ne pristaje na taj intervencionizam. Ali jasno je da je Predsjedništvo značajno podijeljeno između mene, te Šefika Džaferovića i Željka Komšića. Oni jedinstveno djeluju kada su politička pitanja na sceni, njima je Republika Srpska aut, kao što je meni BiH aut. Određene razlike imaju tek u vezi s ekonomijom – rekao je Dodik.
U razgovoru za ovaj list Dodik ukazuje i na nekoliko dobrih poteza koje je povukao s nove pozicije, objašnjava zašto je vojna neutralnost dobra za sve narode u BiH, nagovještava da će ponovo otvoriti priču o zastavi RS na zvaničnim sastancima i otkriva šta je zaista rekao papi Franji o zločinima koje su u Drugom svjetskom ratu počinile ustaše.
– Imao sam namjeru da deblokiram nekoliko stvari, evropski put prije svega. Za sve bi bilo dobro da smo došli do kandidatskog statusa. On nije dobiven iz jednog razloga – Brisel je rekao formirajte vlast da biste išli dalje. Mi to nismo uradili i Evropska komisija se zaustavila na priči o mišljenju. Sada upadamo u problem da se mijenja sastav Evropske komisije, dolaze novi ljudi s novim prioritetima.
Iako je izostao politički dogovor, povučeni su neki važni potezi na ekonomskom planu, prije svega oni koji se tiču autoputa Beograd – Sarajevo.
– Tu stvari idu dosta bolje. Turska kompanija prihvatila je da s “Autoputevima RS” radi na dvije trase, od Rače do granice s Distriktom Brčko i od Istočnog Sarajeva do Višegrada. Otišli smo dalje nego FBiH. Ta kompanija već u narednom vremenu, koliko sam razumio, ima namjeru da krene u izgradnju mosta na Rači koji bi bio u profilu autoputa i cijeli projekat finansirala bi Srbija, što je dobra poruka. Druga važna stvar tiče se uređenja tržišta proizvodnje mesa. Ono što sam tražio u Turskoj jeste da iz lanca izbacimo razne vrste spekulacija koje su bile prisutne. Predsjednik Erdoan je reagirao na prijedlog da korist imaju oni koji tove stoku i sav model da bude usmjeren prema njima. Mislim da smo na dobrom putu. Negdje oko 2.000 porodica bi bilo uključeno u to. Turci bi ovdje formirali svoju firmu, državnu, i oni bi pravili ugovore sa uzgajivačima i osiguravali finansiranje, kontrolu i preuzimanje robe, zakupili bi klaonice i radili na način na koji oni rade. Cilj je da oni koji tove imaju koristi. Imat ćemo situaciju na jesen koja će omogućiti da 900 ili 1.000 porodica u RS bude angažirano i ima direktnu korist od toga. I sam Erdoan traži način da pomogne čitavoj BiH i vidio sam da RS od toga može da ima koristi.
Samo dvije sedmice nakon što ste preuzeli dužnost NATO je aktivirao MAP za BiH i tim pitanjem se svi u ovoj zemlji bave već osam mjeseci i ono je glavna kočnica u procesu formiranja novog Savjeta ministara. Stječete li utisak da je Brisel svjesno povukao taj potez da bi dodatno zakomplicirao odnose u BiH?
– Ta priča o MAP-u je kamuflaža. Stranke iz FBiH žele da ostane ovaj Savjet ministara sa podobnim ministrima iz Republike Srpske i to je njihov glavni cilj. Ranije je u BiH postojao konsenzus oko MAP-a i NATO-a, ali mnoge stvari su se danas promijenile. Nema razloga da mi sada riskiramo i da se povinujemo odlukama koje su ranije donesene. Naša politika je politika vojne neutralnosti. Globalno su se promijenili odnosi. Moramo da razmišljamo o svom pozicioniranju. Sam ulazak BiH u NATO za RS je neprihvatljiv. Međutim, ta priča o MAP-u, odnosno tom Godišnjem nacionalnom planu i postoji da bi BiH bila postepeno modelirana, kako bi neka nova generacija političara olako to pitanje završila. Mi uopće ne želimo ni da krenemo na taj put. Može NATO da to tretira kako hoće, ali odluka organa BiH o tome ne postoji. Zato Bošnjaci pokušavaju da pošalju taj plan jer kako NATO može da djeluje prema BiH ako nema taj plan.
Bošnjački političari tvrde da je to zakonska obaveza.
– Nigdje ne piše da je to zakonska obaveza. Piše da će institucije BiH raditi na tome. Evo radimo. Imamo mi neki odnos sa NATO-om, kao što je “Partnerstvo za mir”, ima taj program IPAP koji je vezan za učešće u mirovnim misijama. U tome je i Srbija. Ali taj nacionalni plan za pristupanje NATO-u znači da vi, kad krenete, onda ne možete nazad. Naša Skupština je rekla ne i mi nemamo potrebu da se krećemo na tom putu.
Jedan od argumenata koji se koristi u toj anti-NATO priči je onaj emotivni, da nas je NATO bombardirao i da RS nema šta da traži u tom savezu. I 2009. godine bilo je poznato da nas je NATO bombardirao pa se RS ipak zalagala za put u taj savez.
– Šta je tada RS mogla? To govori o promjeni naše pozicije. Možda tada ništa drugo nismo mogli. Na kraju krajeva, tada je i politika naših prijatelja i partnera iz Srbije, pa čak i Rusije bila nešto drugačija. Rusija je bila predložila saradnju sa NATO-om. Sve se to promijenilo. Zašto bismo mi sad gubili prijatelje? A šta dobivamo? Šta je dobila Hrvatska? Mnogi drugi? Kažu dobili su sigurnosni sistem. Od koga mi možemo da budemo napadnuti? Srbije? Hrvatske? Ne, ovdje je sigurnosni problem terorizam. Hipotetički opet, u globalnom sukobu, ako bi se desio, nama bi najbolje bilo da ostanemo neutralni. U protivnom ćemo biti zbrisani. I za Bošnjake je bolje da budu neutralni. Zamislite, jedna Švicarska je u Drugom svjetskom ratu uspjela da ostane neutralna, kraj Hitlera koji je graničio sa tom Švicarskom. I nije porušena. A vidite Beograd, koji je bio na savezničkoj strani. Porušen 1941, a onda su ga srušili i saveznici kad su izgonili Nijemce. Ja ne mogu da vjerujem da ljudi ne vide benefite. Ovo što radimo nije pristupanje nekom drugom savezu.
U Predsjedništvo ste ušli vodeći kampanju “pod zastavom RS”, istovremeno tražeći da “na svim mjestima gdje sjedite” mora da bude istaknuta zastava RS. Ta priča zaokupljala je javni prostor mjesecima, a onda ste odustali od tog zahtjeva. Zašto?
– Zastava je tu, na mom reveru. Sve delegacije prije nekoliko dana na Jahorini imale su zastave na reveru. Tačno je da sam pokušao da neke stvari promijenim. U Predsjedništvu je bilo dominantno isticanje dvije zastave, obje su bile zastave BiH, ali sam to tumačio kao da je jedna zastava BiH, a druga entiteta FBiH i onda sam tražio da se stavi i zastava RS. Nađeno je rješenje da se izbaci jedna od tih zastava i sada tamo više nemate dvije zastave, nego jednu i dogovorili smo se da pokušamo putem izmjena određenih propisa da to riješimo. Ostalo je da čekamo Savjet ministara. Promijenio sam situaciju time da sam ispred svog kabineta, u hodniku, stavio na jarbol zastavu RS koja tamo stoji i koju svi vide jer kraj nje se nalazi i sala za sastanke. Oni su pokušali da to sklone po noći, ali našli smo način kako da to više ne rade. Dakle, nisam uspio skroz u namjeri, ali djelimično jesam. Ali smatram da je BiH sastavljena od dva entiteta i da u predstavljanju BiH ne bi trebalo da bude ona zastava koju je nametnuo visoki predstavnik. Imamo pravo na identifikaciju i ja ću na tome da insistiram. Pitanje je dana kada će se zastava RS pojaviti na stolu ispred mene na svim sastancima.
U proteklom periodu razgovarali ste sa više državnika iz cijelog svijeta, od Erdoana, preko Lukašenka, do Orbana. Održavate dobre veze sa Rusijom i Srbijom. Da li ovo znači da ste izabrali stranu u globalnom poretku, i to istočnu?
– Bio sam u Briselu, to je zapad. Bio sam u Austriji. Jeste, bilo je dosta tih susreta. I na njima smo pokušali da objasnimo situaciju. Mnogi od tih ljudi su puni riječi o BiH, a kad sjednemo bez kamera, šokirani me pitaju šta se ovdje događa. Postane mi smiješno da slušam neke koji su me samo par minuta prije izlaska pred kamere pitali da li je ovo održivo, može li da opstane, a onda su davali hvalospjeve. Sve je to jedna predstava. Pripadam političarima koji govore otvoreno i pokušavam da razgovaramo o realnoj situaciji jer to donosi rješenja. Dakle, u svim tim susretima bilo je prilika da se objasni na pravi način, bez ikakve glume, kako mi ovdje skladno živimo. Govorio sam gdje su problemi, o međunarodnom intervencionizmu, o silnim promašajima u oblasti pravosuđa. Mi smo zatvoren ekonomsko-finansijski prostor kojima manipuliraju finansijske institucije. Ne možemo izvan MMF-a, eventualno Evropske banke. Sad se pružila prilika sa Turskom i Kinom, sa Rusima to traje odavno, ali otvoreni smo za svaku vrstu priče koja dolazi sa zapada. Naravno, postoje neki ovdje, pogotovo u RS, koji su pričali o mojoj izolaciji, ali mene to ne uznemirava. Što se tiče priče o Amerikancima, ne molim ih ni za šta. Novi ambasador je korektan, shvata realnost više od prethodnice, ali aktivnosti u okviru osoblja ostaju iste.
Metju Palmer je rekao da ostaju sankcije.
– Ne zanima me. Palmer pokušava da se ponaša kao Hojt Ji. Svi dođu i misle da smo manje vrijedni, da manje znamo, da nas treba prisiljavati, da su oni ti koji su bogomdani. Šta on misli o Miloradu Dodiku, ne zanima me. I ja imam svoje mišljenje. Ne tražim, niti molim, niti ću podnijeti zahtjev da mi skinu sankcije.
Razgovarali ste i sa papom Franjom. U najavama tog susreta govorili ste da ćete mu reći sve o zločinima ustaša na ovom području. Nakon sastanka niste otkrili šta ste mu rekli o tome.
– Ako smo pričali o Alojziju Stepincu, znači da smo pričali i o zločinima ustaša. Kada sam mu spomenuo da je potrebno naći rješenje u vezi sa Stepincem, rekao je da postoji saradnja sa SPC, nahvalio našeg patrijarha i rekao da će se u okviru tog foruma to pitanje rješavati. I tada sam iskoristio priliku da mu kažem nešto o NDH, o čemu on dosta zna, a samo nekoliko dana nakon sastanka sa mnom, on je negdje, čini mi se u Bugarskoj, sve ponovio ono što sam rekao. Da li treba da razglabamo o detaljima?
Donedavni austrijski kancelar Hajnc Kristijan Štrahe je vaš prijatelj, da li ste se čuli s njim nakon afere u koju je bio upleten?
– Čut ćemo se ovih dana.
