Dodik je tokom Samita Procesa saradnje u Jugoistočnoj Evropi ukazao na problem granice BiH sa Hrvatskom i Srbijom i predložio da Srbija formira stručnu komisiju koja treba da riješi redoslijed poteza – da li da se granice utvrde prema katastarskom stanju, pa da se onda mijenjaju ili obrnuto.
Prema Dodikovom mišljenju, izlaz iz zastoja je prihvatanje sporazuma onako kako je predložen krajem 2017. godine.
“Mi ga prihvatamo, ostaje da ga prihvati i bošnjačka strana”, rekao je Dodik za “Tanjug”.
On je podsjetio na to da su u mandatu prethodnog Predsjedništva BiH Mladen Ivanić i Dragan Čović prihvatili da to pitanje bude riješeno, ali je to osporio tadašnji član kolektivnog šefa države Bakir Izetbegović, i to “samo iz želje da to pitanje ostane otvoreno”.
Dodik ukazuje da će zato rješavanje tog pitanja morati da čeka “situaciju kod Bošnjaka”, što je, kako primjećuje, izlišno jer su na spornim područjima, i sa jedne i sa druge strane, Srbi, Srbija i Republika Srpska.
“U tom pogledu, mi to pitanje iz Republike Srpske posmatramo kao nešto nevažno, a oni u Sarajevu pokušavaju da to pitanje zgrabe i da se oko toga spore”, rekao je Dodik.
Bivši član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović, podsjećanja radi, još prije dvije godine izjavio je da je državna granica između Srbije i BiH već utvrđena i neupitna.
“Riječ je o administrativnoj liniji razgraničenja između BiH i SR Jugoslavije, koju je Badinterova komisija 1991. godine označila kao međunarodnu. To što BiH i Republika Srbija nisu potpisale Ugovor o državnoj granici ne znači da državna granica između Bosne i Hercegovine i Republike Srbije ne postoji”, rekao je Izetbegović, te dodao:
“Državna granica između BiH i Republike Srbije postoji, utvrđena je i neupitna. To je ona granica kakva je bila na dan uzajamnog međusobnog priznanja Bosne i Hercegovine i Savezne Republike Jugoslavije, u skladu s članom 10. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i prema mišljenju broj 3. Arbitražne komisije u okviru Mirovne konferencije o Jugoslaviji od 20. novembra 1991. godine”.
Prema mišljenju Badinterove komisije, koje ima snagu međunarodne presude i koje je dio međunarodnog javnog prava, tu administrativnu liniju razgraničenja treba smatrati međunarodnom granicom. Razlog nespremnosti Srbije da potpiše taj ugovor je, prema njegovim riječima, sporno pitanje korištenja energetskih i saobraćajnih objekata koje postojeća državna granična linija presjeca i radi kojih Srbija traži izmjene te granične linije.
Ekspert za državnu imovinu Muharem Cero za “Faktor” to pojašnjava metaforički.
“Dodik hoće da opkorači Drinu, i tog trenutka, ako to uspije uraditi, riječno dno i voda nisu više državna granica. RS prelazi teritorijalno u Srbiju. Dodik priča o nekakvoj komisiji, o dva koraka. Nema potrebe za tim. Mi imamo mišljenje Badinterove komisije o granicama, i jedino što treba da se uradi jeste demarkacija granice. Srbija tvrdi da nema nikakvog duga za struju od HE koje su na Drini, te da je izvršena politička eksproprijacija. Međutim, to nije tačno, jer Srbija nama duguje 11 milijardi za struju. Srbija tvrdi da nema duga prema nama, ali po hiljaditi put upozoravam, da se sve to rješava kroz Sporazum o sukcesiji Aneks G.
Dodik naravno bježi od toga, jer se time onda otvara pitanje bh.imovine u Srbiji, koja nam nije vraćena. On čini uslugu Aleksandru Vučiću, ne samo da nam ne vrate imovinu, već se Srbiji žuri da riješi otvorena poglavanja u pregovorima sa EU-om, posebno poglavlje 23 u kojem su pitanja o granicama. Ovo je veoma kompleksna priča, i moraju se svi političari, funkcioneri, državne institucije uključiti u njeno rješavanje. Podsjetit ću samo sve nas zajedno, da su svi ratovi počinjali zbog teritorije i grunta. Ovdje je bio rat, oduzimana je teritorija, i sada se sve pokušava gruntom završiti, tako što će se državi BiH u konkretnom slučaju oduzeti granica, odnosno rijeka Drina”, upozorava Cero.
Granica BiH i Srbije duga je 335 kilometara, a sporni su dijelovi oko Zvornika, Bajine Bašte.
