BiH

Skokom sa Staroga mosta u Mostaru obilježen evropski “Veliki skok”

Mostarski skakači podsjećaju na važnost rijeka i našu povezanost s njima te pozivaju sve da aktivno doprinesu njihovoj zaštiti

No image - Haber.ba

Mostar – Mostarski su se skakači ove nedjelje, 14. srpnja, pridružili tisućama ljudi diljem Europe u „Velikom skoku“ kako bi podsjetili na važnost očuvanja rijeka i koristi koje od njih imamo. U organizaciji WWF Adrije, svjetske organizacije za zaštitu prirode, ove godine se po prvi put u sklopu „Velikog skoka“ skakalo sa Starog mosta u Mostaru čime je to ujedno postao i najviši skok ove godine u Europi.

Od 2002. godine više od 200.000 ljudi iz tridesetak zemalja sudjelovalo je u „Velikom skoku“. Povezivanjem ljudi s rijekama i jezerima, svrha je ovog događanja podići svijest javnosti o svim koristima koje imamo od zdravih rijeka, od toga da su mjesta rekreacije i izvor hrane, do toga da ublažavaju učinke ekstremnih poplava i suša, sprječavaju gubitak obradivih površina i imovine, stabiliziraju mikroklimatske uvijete, pročišćavaju vodu i zrak te u konačnici imaju značajan pozitivan utjecaj na naše zdravlje.

„Rijeka Neretva jedna je od najvažnijih rijeka jadranskog sliva. Osim što podržava različite ekosustave i staništa te biljni i životinjski svijet, ona ima važno mjesto u životima svih ljudi koji uz nju žive. No, pretjerano iskorištavanje i neodgovorno ponašanje prema Neretvi izrazito negativno utječe na rijeku i područja uz nju. Kruti otpad i otpadne vode koje se u nju slijevaju ugrožavaju izvore pitke vode za stanovništvo, a velike i male hidroelektrane na Neretvi i njezinim pritokama uništavaju endemske vrste riba kojima su ove rijeke bogate te uzrokuju potonuće delte i prodor morske vode u rijeku“, upozorava Zoran Mateljak, voditelj slatkovodnog programa u WWF Adria.

Unatoč silnoj koristi koju imamo od zdravih rijeka, svejedno dopuštamo njihovo kanaliziranje, ograđivanje, presijecanje i preusmjeravanje na više od 2.500 planiranih malih hidroelektrana diljem regije, a zatim i na bankovne račune privatnih investitora, poput onog koji je htio graditi malu hidroelektranu na rijeci Kruščici, čemu se suprotstavilo lokalno stanovništvo koje je više od 500 dana čuvalo most preko rijeke i tako zaustavilo njezino nepovratno uništavanje.

„Brane i hidroelektrane jedan su od glavnih uzroka propadanja rijeka diljem svijeta. Većinom su građene bez ozbiljnih, profesionalnih studija utjecaja na okoliš i bez razmatranja kumulativnih utjecaja na rijeke, a partikularni privatni ili interesi pojedinih korisnika voda stavljaju se ispred društvenih, čime se ugrožava ne samo priroda, nego i zdravlje i sigurnost ljudi“, ističe Mateljak te upozorava na alarmantnu situaciju u Bosni i Hercegovini.

„Svjedoci smo brojnim kršenjima zakonskih propisa i međunarodnih direktiva, obmanjivanju lokalnih zajednica te ugrožavanju ljudskih prava od strane pojedinaca i tvrtki koje u rijekama vide samo izvor vlastite zarade, bez razmišljanja o javnom dobru“, zaključuje Mateljak.

Ovogodišnji „Veliki skok“ podsjeća nas da još uvijek nije kasno. Ako se povežemo s našim rijekama i osvijestimo sve koristi koje od njih imamo, moramo iskoristiti priliku i postaviti se kako bi zaustavili bogaćenje privilegiranih pojedinaca na račun naših rijeka i budućnosti nas i naše djece. Podupirite lokalne inicijative te pozovite izabrane predstavnike vlasti i donosioce odluka da ukidanjem državnih poticaja za male hidroelektrane i jačanjem sustava zaštite prirode zaustave bezumno uništavanje naših rijeka kako bismo u njima i svemu što nam pružaju mogli uživati i u budućnosti.


Facebook komentari

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije portala Haber.ba. Molimo autore komentara da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Haber.ba zadržava pravo da obriše komentar bez prethodne najave i objašnjenja - Više o Uslovima korištenja...
Na vrh