U 99 posto slučajeva radi se o Romima koji odlaze i vraćaju se.
Jakub Mehanović iz Janje, nakon 7 mjeseci provedenih u Njemačkoj sa suprugom i sinom deportovan je u BiH. Kaže da je išao da potraži bolji život za svoju porodicu, ali nije imao sreće, za razliku od njegovih komšija koji su otišli i uspjeli se snaći.
U međuvremenu dobio je još dvoje djece, a prihod ostvaruje radeći na nadnicu.
“Stanujemo u očevoj kući. Imam i dva mlađa brata koji bi se ženili, a nemamo uslova. Želio sam da napravim svoju kuću i djeci omogućim bolje uslove za život. Nismo imali nikakvih obećanja, a supruga, beba i ja smo otišli “grlom u jagode”. Bili smo smješteni u kolektivnom centru. Tražili smo azil zbog ekonomskih razloga, ali nismo ga dobili. Rekli su nam da je u BiH sada stabilna situacija. Pokucali su nam u ponoć i ispratili nas do aerodroma, dali karte i deportovali”, priča Mehanović za “SrpskaInfo“.
Bijeljina je pre dvije godine formirala Lokalni readmisioni tim, koji čine predstavnici MUP, Centra za socijalni rad, Zavoda za zapošljavanje, Doma zdravlja i Gradske uprave koji na terenu rade identifikaciju osoba koje su vraćene iz neke evropske zemlje.
“To su osobe koje su nelegalno boravile u nekoj zemlji Evropske unije. Nadležna ministarstva provjeravaju takve osobe, a onda podatke dostavljaju nama”, rekla je šef ovog tima Ljubica Mlađenović.
Ističe da se najčešće radi o osobama romske nacionalnosti.
“Većina njih nema nikakvu imovinu na sebi. Nakon deportacije, ukoliko nemaju rodbine ili nekoga da ih primi, mogu ostati 6 mjeseci u stambenim jednicama koje je obezbijedio grad”, pojasnila je Mlađenovićeva.
Ističe da ilegalne migracije najviše ugrožavaju djecu.
“Dešava nam se da djeca budu vraćena bez bilo kakvih dokumenata. Nedavno smo imali takav slučaj, a riješen je zahvaljujući blagovremenoj reakciji zamjenice ombdusmena za djecu”, pojasnila je Mlađenović.
Najviše deportacija iz NjemačkeDo sada su uglavnom deportovane osobe iz Njemačke, a uskoro će to učiniti i država Italija. Sporazumom o readmisiji je predviđeno da svaka država najavi koje osobe će deportovati i kada.
Sve osobe koje su do sada vraćene u Bijeljinu posjeduju identifikacione dokumente. Uglavnom su to mlađi ljudi, a samo tri odsto su stariji od 60 godina.
