Srednjovjekovna historija Bosne proteže se kroz nekoliko stoljeća i završava osmanskim osvajanjima područja. U tom periodu vladari Bosne proširili su svoje teritorije i vladarske kompetencije neprekidno jačajući moć srednjovjekovne bosanske države, piše “Aljazeera“.
Bosna postaje kraljevstvom u vrijeme njenog najznačajnijeg vladara Tvrtka I Kotromanića i takva će ostati sve do kobne 1463. godine koja se uzima kao zvanični datum „pada bosanskog kraljevstva“.
Srednjovjekovna bosanska država teritorijalno se proširila i obuhvatala područja današnje Dalmacije, Srbije i Crne Gore a kraljevska kuća Kotromanića, posebice u vrijeme Tvrtka I, figurirat će kao najsnažnija balkanska vladarska dinastija.
Bosanskim kraljevstvom upravljali su mnogi značajni kraljevi i kraljice a borbe kraljevske dinastije Kotromanić sa moćnim feudalnim porodicama Kosačama, Vukčićima-Hrvatinićima ili Pavlovićima oslabit će državu i stovriti historijske preduslove za njen politički i vojni poraz.
Pišući knjigu Kraljevi i kraljice Bosne Emir Durmišević se vodio idejom da postoji potreba da se današnjoj čitalačkoj publici predstavi dinastija Kotromanića na popularan, ali historijski relevantan način. Kao dokazan ilustrator i crtač Durmišević je knjigu likovno priredio naslikavši portrete svih bosanskih kraljeva i kraljica, što obogaćuje sadržaj knjige.
Izdavač knjige je sarajevska izdavačka kuća Buybook.
Kada Bosna postaje kraljevstvo i u kojim historijskim uslovima se to dešava?
Bosna postaje kraljevstvo u drugoj polovini 14. stoljeća. Bosanski ban Tvrtko I iskoristio je burna dešavanja u regionu kako bi se okrunio za kralja 1377. godine. U to vrijeme veliki nemiri su zahvatili Srpsko carstvo, koje se nakon smrti slabašnog srpskog cara Uroša V Nejakog raspalo na male pokrajine i oblasti kojima su samovoljno upravljali neposlušni velikaši, koji su se stalno međusobno sukobljavali. U Ugarskoj, koja je tada bila najjače kraljevstvo, kralj Lajoš I Veliki širio je svoju vlasti na Poljsku i dalje na sjever, tako da nije obračao pažnju na svog južnog susjeda, bana Tvrtka I. Tako je Tvrtko, vještom diplomatijom i spletom sretnih okolnosti neometano uzdigao bosansku državu na poziciju kraljevstva; u narednom periodu Bosansko kraljevstvo je postalo ugledna i moćna država.
Ko je bio Tvrtko I Kotromanić i kojim je prostorima vladao, odnosno zemljama?
Tvrtko I Kotromanić je bio ban Bosne, a kasnije i kralj Bosanskog kraljevstva. Bio je rodom iz vladarske porodice Kotromanić. Bosnom je vladao od 1353. do 1377. godine sa titulom bana, a od 1377. do 1391. godine sa titulom kralja, kao okrunjeni vladar Bosanskog kraljevstva. Za vrijeme njegove vladavine Bosansko kraljevstvo je na vrhuncu moći; jačaju ekonomija, trgovina, ugled kraljevstva raste, kralj je formirao bosansku mornaricu, proširio je svoju vlast na susjedne zemlje, bio je prisutan u politici Hrvatske, Srbije, Mađarske, Venecije, Napulja… U nekoliko navrata je nanio teške poraze neprijateljskim ugarskim i osmanlijskim vojskama; porazio je Ugare kod Ključa i Srebrenika, u Usori, Osmanlije je potukao kod Bileće… Tvrtkova vojska, koju je predvodio bosanski velikaš Vlatko Vuković, učestvovala je u legendarnoj Bici na Kosovu (1389. godine). Pred kraj svoje vladavine Kralj Tvrtko I je vladao Bosanskim kraljevstvom koje je obuhvatalo dijelove Raške (Srbije), Crne Gore, Hrvatske, Dalmaciju i otoke…
Koje su najznačajnije plemićke porodice srednjovjekovne Bosne i na koji način su se odnosile prema kraljevskom dvoru?
Neke od najmoćnijih velikaških/plemićkih porodica u Bosanskom kraljevstvu su bili Vukčići-Hrvatinići, gospodari Donjih Kraja, Zlatonosovići, koji su upravljali sjeveroistočnim dijelovima Bosne, Dinjičići, koji su pod svojom kontrolom držali oblast oko Srebrenice, Pavlovići, koji su vladali oblastima na istoku Bosne, oko Rogatice, Kosače, moćni velikaši koji su vladali Hercegovinom, zatim Radivojevići, Sankovići i mnogi drugi. U različitim periodima historije Bosanskog kraljevstva njihova moć je bila velika i često su djelovali neovisno od bosanskog kralja; čak su se i sukobili sa bosanskim kraljem pokušavajući da nametnu svoju volju i utjecaj. Velikaši su često međusobno ratovali, ali su znali i djelovati u savezu i složno kada je to bilo u njihovom interesu. Ipak, zabilježeno je da su u nekim veoma bitnim historijskim momentima bili na strani bosanskog kralja; tako moćni velikaš Hrvoje Vukčić Hrvatinić, kada je Bosna došla u sukob sa Ugarskom (Mađarskom) kaže da će podržavati ugarskog kralja u svemu “osim u onome što bi nanijelo štetu bosanskom kralju” (tada je Bosnom vladao kralj Dabiša). Posebno volim čitati biografije moćnih bosanskih velikaških porodica, i imam namjeru da u budućnosti uradim neku sličnu knjigu o njima, kao što je knjiga “Kraljevi i kraljice Bosne”.
Ko su bili Kotromanići i da li je to dinastija iz koje su potekli svi bosanski kraljevi?
Ko su Kotromanići? Jako dobro pitanje. Ima nekoliko teorija i dosta historičara se bavilo ovom tematikom. Ja nisam ekspert pa ću jednostavno kazati da su bili dinastija, vladarska porodica, koja je vladala Bosanskim kraljevstvom “od davnina”, kako oni sami kažu u nekim kraljevskim poveljama koje su sačuvane do danas. Bili su moćna i ugledna porodica koja je u početku držala mađarsku titulu bana, ali su od 1377. godine uzeli titulu kralja, kada se bosanski ban Tvrtko I okrunio za prvog kralja Bosanskog kraljevstva. Svi zvanični kraljevi Bosne bili su rodom iz dinastije Kotromanića. Sa kraljicama je bio drugičiji slučaj; neke bosanske kraljice su rodom bile iz Bugarske, Mađarske, Hrvatske, Srbije itd. Nakon pada Bosanskog kraljevstva 1463. godine Osmanlije su na bosansko prijestolje postavile svoja dva kralja koji su vladali područjem oko Visokog, i bili su iz roda/porodice velikaša Vukčića-Hrvatinića. Nisu dugo vladali; već oko 1477. godine sklonjeni su sa prijestolja.
Koja je najznačajnija bosanska kraljica?
Sve bosanske kraljice su na neki način ostavile svoj pečat na historiju Bosanskog kraljevstva. Neke su bile veoma utjecajne i moćne kao što su kraljice Jelena Gruba, kraljica Jelena Nelipčić, Kujava Radenović, neke su i danas poznate po svojoj tragičnoj sudbini kao što je kraljica Katarina Kosača, dok su neke poznate po svom burnom životu kao što je kraljica Mara Branković. Ne bih mogao da odlučim koja od njih je najznačajnija; mogu da kažem koja je na mene ostavila najsnažniji utisak. To je kraljica Jelena Gruba, koju su bosanski velikaši, nakon smrti njenog supruga kralja Dabiše, postavili na prijastolje i proglasili je vladaricom Bosanskog kraljevstva. Činjenica da je jedna žena u Bosni u tim okolnostima i u vrijeme srednjeg vijeka, kada žene nisu bile toliko zastupljene na najznačajnijim pozicijama u vlasti, uspjela da se domogne prijestolja: to je meni lično jako zanimljivo. Bosnom je vladala svega tri godine, ali je ostavila svoj trag i za sada je jedina žena koja je vladala Bosnom i Hercegovinom… Možda se to promijeni u budućnosti. Više detalja o ovoj zanimljivoj bosanskoj vladarici možete pronaći u knjizi.
Ko je bio posljednji bosanski vladar i kako je došlo do nestanka Bosanskog kraljevstva?
Posljednji kralj Bosanskog kraljevstva zvao se Stjepan Tomašević; on je Bosnom vladao jako kratko, svega tri godine. Godine 1463. osmanlijska vojska, koju je lično predvodio sultan Mehmed II, provaljuje u Bosnu. Svjestan velike opasnosti u kojoj se našao, kralj Tomašević se sklonio u utvrđeni grad Ključ gdje su ga Osmanlije zarobile, a zatim odvele u Jajce, gdje je pogubljen po naređenju sultana. Najtužnije je to da je Bosansko kraljevstvo u ovom tragičnom periodu svoje historije bilo napušteno od svih onih koji su uvjeravali bosanskog kralja da će mu pomoći da odbrani svoju zemlju i svoj narod; zabilježeno je da su firentinski izaslanici obavijestili evropske vladare da je pred očima Evrope “nestalo jedno veliko i ugledno kraljevstvo”. Iako su stanovnici Bosne pružili otpor osvajačima, pokušavajući da se održe i da očuvaju svoje kraljevstvo, ostala je legenda da je Bosansko kraljevstvo “šaptom palo”. Detalje o ovom burnom periodu u historiji Bosanskog kraljevstva svakako možete pročitati u knjizi “Kraljevi i kraljice Bosne”.
Koji su najznačajniji srednjovjekovni bosanski gradovi?
Jako puno ima sačuvanih srednjovjekovnih gradova i utvrđenja u Bosni i Hercegovini; kroz historiju njihov značaj je rastao ili opadao. Svakako su najznačajniji bile kraljevske prijestolnice Bobovac, Visoki, Sutjeska i Jajce, ali su značajni bili i Ključ, gdje su stolovali velikaši Vukčići i Hrvatinići, zatim Borač, posjed velikaša Pavlovića, Srebrenik, posjed velikaša Zlatonosovića, Blagaj i Počitelj, posjedi velikaša Kosača… Značajni su bili i rudarski gradovi Olovo i Srebrenica kao i carina i trgovački trg Drijeva. Danas je dosta tih utvrda sačuvano i mogu se posjetiti; Srebrenik, Doboj, (Kraljeva) Sutjeska, Bobovac, Blagaj, Počitelj itd. Moja želja je da kroz knjigu “Kraljevi i kraljice Bosne” motivišem čitaoce da i sami odu i posjete ove tvrđave, što će svakako imati pozitivan efekat i na lokalnu zajednicu a i za promociju turizma u BiH.
Koji su gradovi figurirali kao prijestolnice srednjovjekovnog bosanskog kraljevstva?
Četiri grada su u Bosanskom kraljevstvu slovila za kraljevske prijestolnice; to su bili legendarni kraljevski grad Bobovac, utvrđeni Visoki, raskošna i bogato ukrašena Sutjeska (Kraljeva Sutjeska) i Jajce, utvrđeni grad koji je služio kao prijestolnica Bosanskog kraljevstva u vrijeme kada su Osmanlije, sredinom 15. st. osvajale Bosnu. Također je zabilježeno da su bosanski kraljevi i kraljice boravili i na bogatim dvorovima moćnih bosanskih velikaša, u Blagaju, gdje su stolovali velikaši Kosače i u Srebreniku, koji je bio posjed velikaša Zlatonosovića.
Koliko Vaša knjiga može poslužiti da se popularizira historija srednjovjekovne Bosne?
Ja se nadam puno. Cilj mi je bio da na jedan orginalan i zabavan način “izvučem” historiju Bosanskog kraljevstva iz kabinetskog, akademskog okruženja, i da je približim u prvom redu najmlađoj publici, ali i starijima. Svako ko pročita knjigu “Kraljevi i kraljice Bosne” može dodatne detalje i informacije tražiti u naučnim radovima i knjigama priznatih historičara koje sam naveo u literaturi. Moja knjiga obiluje osnovnim informacijama, zanijimljivim i intrigantnim sadržajima, i rasterećena je od suvišnih analiza, teorija, rasprava, dodatnih datuma i sl. Mislim da je knjiga zbog toga lahko čitljiva. Prema reakcijama publike čini mi se da sam ostvario taj prvobitni cilj. U modernom dobu, dobu brzih informacija, čitatelji upravo očekuju to, brze informacije.
Tekstovi o kraljevima i kraljicama su kratki ali sadržajni, i imaju ulogu da zagolicaju maštu i interesovanje čitalaca. Ilustracije su tu da na jedan orginalan, sveden način također ispričaju priču; prilikom realizacije ilustracija vodio sam se onom izrekom “slika priča 1000 riječi”… Likovi bosanskih kraljeva i kraljica prikazani su sa simbolima koji na jedan drugačiji način pričaju priču njihovih života. Npr. kralj Ostoja je prikazan sa lovačkim sokolom i bodežom jer je zabilježeno da je učestvovao u mučkom ubistvu bosanskog velikaša Pavla Radenovića, na Parenoj poljani, za vrijeme kraljevskog lova. Kralj Tvrtko I je prikazan kako u ruci drži brod zato što je kao bosanski vladar osnovao pomorski grad Novi (Herceg Novi u Crnoj Gori) i formirao je bosansku mornaricu sa četiri velika broda, itd. Više detalja možete pronaći na ilustracijama u knjizi.
