No, on nije siguran da će do formiranja vlade u zadatom roku, zaista i doći.
– Riječ je samo o pismenoj spremnosti partijskih vođa da formiraju vladu u narednih 30 dana, u čemu im je pomogao šef Evropske delegacije u BiH Lars Vigemark (Lars-Gunnar Wigemark). No, dogovor svakog trena može pasti u vodu. Nadam se, međutim, da će se tri partijska vođe pridržavati potpisanog, da će krenuti u realizaciju i konačno formirati vlade – kaže Švarc-Šiling, prenosi “Deutsche Welle“.
Za njega je pitanje puta BiH ka NATO-u poseban problem.
– Taj put je nakon izbora u oktobru 2018. blokirao Milorad Dodik. I to je zapravo bio razlog blokade formiranja vlade, koja traje 10 mjeseci – kaže on.
No, jučerašnji sporazum nije riješio to pitanje. Predviđeno je samo “produbljavanje veza sa NATO”, bez da to apriori mora značiti i članstvo. Švarc-Šilinga međutim zabrinjava Dodikova izjava po kojoj bi neprovođenje sporazuma u datom roku “dovelo u pitanje suverenitet BiH”.
Zabrinjava ga i Dodikova najava da će u tom slučaju “SNSD blokirati rad svih institucija BiH”. On smatra da nije dobar stil da jedna strana odmah prijeti blokadom.
– Ono što mi se ne sviđa je što je dogovor o formiranju vladu propraćen prijetnjama. Ne znam šta to sve treba da znači, ali znam da Dodik umije da iznenadi sa svojim odlukama. Stoga, niko ne može predvidjeti šta će se desiti – riječi su bivšeg Visokog predstavnika.
On primijećuje da je šef Evropske delegacije u BiH Lars-Gunar Vigemark pred svoj odlazak iz BiH, u sklapanju sporazuma odigrao važnu ulogu. To pokazuje kako veliku odgovornost u BiH ima međunarodna zajednica. Ona se mora pobrinuti da se stvari pokrenu sa mrtve tačke i očito joj je to ovaj put uspjelo.
Jučerašnji sporazum o formiranju vlasti sadrži međutim i neke druge zanimljive detalje. Kristijan Švarc-Šiling pita se i kako je u taj sporazum mogao biti unesen “dogovor, po kojem nijedna odluka o integrativnim procesima BiH neće moći biti realizovana bez odobrenja entitetskih vlasti”, kako je jučer rekao Dodik.
Njemački političar smatra da to nije u skladu sa Dejtonskim sporazumom. Integrativni procesi su, kaže on, “domen vanjske politike” i ona je stvar “ne entiteta već cijele države BiH”.
Švarc-Šiling se osvrće i na Dodikovu izjavu: “Zatražit ćemo od Evropske komisije da BiH dobije kandidatski status. Potom ćemo u procesu priključenja BIH krenuti u proces ukidanja OHR-a”.
On ističe da za kandidatski status BiH mora najprije da ispuni sve uslove, a da za zatvaranje OHR-a također postoje kriteriji koji se moraju ispuniti, a to je realiziranja programa 5 plus 2. Dodaje i da o tome ne odlučuje Dodik već članice PIC-a i potpisnice Dejtonskog sporazuma, ali da momentalno o zatvaranju Ureda visokog predstavnika nema ni govora.
