Centralna bajramska svečanost bit će održana u Gazi Husrev-begovoj džamiji, gdje će bajramsku hutbu kazivati reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović.
Bajram-namaz će na području Sarajeva biti klanjan u 6:24 sata.
Tradicionalno bajramsko čestitanje kod reisu-l-uleme bit će upriličeno prvog dana Kurban-bajrama od 9:30 do 12 sati, u kabinetu reisu-l-uleme, dok će prijem za zvanice biti održan u haremu Careve džamije u Sarajevu, s početkom u 18:30 sati.
Kurban ili Hadži bajram veliki su mubarek dani, dani velikog Božijeg dobra. Njihovu važnost određuje klanje kurbana – tradicija Božijeg poslanika Ibrahima, neka je mir i spas Božiji na njega, i dijeljenje kurbanskog mesa siromasima, prijateljima, komšijama, kao i dani hadža – dan boravka nekoliko miliona muslimana u časnim mjestima Meki i Medini.
Oni su se sa svih strana svijeta zaputili ka Časnom hramu, kako bi obavili hadž, peti stub islama, što im je Uzvišeni Allah, dž. š., propisao ako su stekli materijalne uvjete za to.
Hadžija je Allahov gost kojem se pruža prilika da mu budu oprošteni svi grijesi i zato se milioni muslimana svake godine okupe na tlu kojim je koračao Muhammed, neka je mir i spas Božiji na njega.
Kurban-bajram traje četiri dana. Dan Arefata ove je godine 10. avgusta.
Deveti dan posljednjeg mjeseca hidžretskog kalendara, zul-hidždžeta, poznat je pod nazivom Jevmu-l-Arefe (Dan Arefata).
Arefat je brežuljak udaljen od Meke petnaestak kilometara, a boravak na Arefatu obaveza je svakog hadžije. Sastavni je dio obreda hadža te se sve hadžije 9. zul-hidždžeta, dan uoči Kurban-bajrama, okupe na ovom mjestu.
Na Brdu milosti (Džebelu-r-rahme) na Arefatu, kako tradicija prenosi, nakon dugog traženja sastali su se hazreti Adem i hazreti Hava. Muhammed, Allah mu podario spas i mir, svoj poznati govor na Oprosnom hadžu održao je upravo na Arefatu. Ova tradicija davanja uputa hadžijama i danas je prisutna, a održava se na nekoliko svjetskih jezika. Lijepo je da oni koji nisu na hadžu poste ovaj dan, prenosi “Fena”.
