Prema njegovim riječima, shodno tim rastegljivim kriterijumima, NATO može u nekom kratkom periodu od dobijanja plana da dostavi odgovor u smislu – “Ispunili ste kriterijume i članstvo u NATO možete usvojiti u parlamentu”.
Ćeranić ističe da je suština redukovanog plana za koji se zalaže lider SDA Bakir Izetbegović, a koji je odbio srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, u tome da se sa Republike Srpske na nivo BiH prenesu tri elementa koji se tiču policije, civilne zaštite i donošenja jedinstvenog zakona na nivou BiH o torturi nad žrtvama.
Integracioni postupak
“Bili bi spremni na sve samo da se plan usvoji i ode u Bruxelles kako bi se nastavio integracioni proces u vezi sa NATO-om”, rekao je Ćeranić za “Sputnjik”.
Ukoliko se kojim slučajem desi da ANP bude mimo volje Srba proslijeđen u NATO, Ćeranić smatra da će Dodik sačekati da prođe rok od 30 dana za formiranje Savjeta ministra, a onda će realizovati ono što je najavio i tražiće od Narodne skupštine Srpske da usvoji dokument kojim se ukidaju sve neustavne kategorije u BiH koje nisu u Aneksu 40 Dejtonskog sporazuma.
“Drugim riječima, Dodik će insistirati na očuvanju Dejtona u smislu povratka na izvorni dokument i ukidanja institucija koje su naknadno i uz pritiske nametnute Republici Srpskoj”, ocjenjuje Ćeranić.
On kaže da, ako budu poštovane procedure, ANP ne bi trebalo uopšte da bude na dnevnom redu sjednice Predsjedništva BiH u utorak, 20. avgusta.
S druge strane, dodao je on, bošnjački i hrvatski član Predsjedništva BiH Šefik DŽaferović i Željko Komšić mogu i da usvoje ANP i preglasaju Dodika, koji je već najavio da će u tom slučaju pokrenuti proceduru zaštite nacionalnog interesa, sazvati sjednicu Narodne skupštine Srpske na kojoj će taj potez biti ocijenjen kao nelegitiman i tada će definitivno pasti u vodu.
Ćeranić podsjeća da u ANP, koji predstavlja prvi korak ka integraciji države u NATO, postoje tri tačke koje se tiču direktnog prenosa nadležnosti sa Republike Srpske na BiH.
“Iz oblasti bezbjednosti traži se svojevrsna reforma policije, odnosno jačanje Direkcije za koordinaciju policijskih tijela. Dakle, ona bi trebalo da ima mnogo veće ingerencije, a na štetu entitetskih policijskih snaga”, naveo je on.
Drugi problem je, kaže Ćeranić, ukidanje Civilne zaštite Srpske i stvaranje jedinstvene organizacije na nivou BiH, a treći – što je predviđeno da se ukinu postojeći zakoni o torturi nad žrtvama u proteklom ratu, koji postoje na entitetskom niovu, odnosno da se donese jedan zakon koji bi sve to tretirao na nivou BiH.
Prva stepenica
On kaže da prva stepenica u realizaciji Akcionog plana za članstvo u NATO /MAP/ jeste usvajanje i donošenje ANP-a, koji ima pet sektora, a to su odbrana, bezbjednost, spoljni poslovi, ekonomija i pravo.
Za razliku od Individualnog akcionog plana partnerstva /IPAP/ – sporazuma koji je potpisala Srbija, u kojem je “plafon” saradnja sa NATO, Ćeranić naglašava da je problem u vezi sa MAP-om taj što je predviđen put u NATO.
On podsjeća da nije poštovana procedura o donošenju ANP-a, da nije bilo sjednice Komisije za NATO integracioni proces, koja postoji pri Savjetu ministara, na kojoj bi bio odobren taj plan, koji bi uputili Predsjedništvu BiH.
Prema njegovim riječima, predsjedavajući te komisije je nezakonito uputio ANP u Savjet ministara na usvajanje i on je nekoliko puta skidan sa dnevnog reda upravo zbog toga, a sada se taj plan nalazi na dnevnom redu sjednice Predsjedništva BiH, a procedura uopšte nije poštovana.
“Niti je Komisija taj dokument usvojila, niti je Savjet ministara rekao svoje, dakle, samo se našao na stolu. To je potpuno kršenje procedure i opravdan razlog da Dodik odbije da ga usvoji. Ovde je problematično i to što NATO nije pokazao da postoje čvrsta pravila o pristupanju zemalja tom savezu”, napominje Ćeranić.
