BiH je na nekoliko ključnih koraka od legalizacije ove supstance, trenutno se čeka potez resornih entitetskih ministarstva, a zatim i Vijeća ministara BiH, te na kraju – Parlamentarne skupštine BiH.
Admir Čavalić, ekonomski analitičar, kazao je da pozitivni primjer iz Evrope, kao što su Holandija i Portugal, govore u korist legalizacije kanabisa u medicinske svrhe, te da bi to imalo nekoliko pozitivnih posljedica, od kojih prednjači razbijanje monopola mafije.
“S jedne strane podstiče se razvoj medicinskog turizma, jer u BiH bi dolazili ljudi da konzumiraju supstancu, pod uslovom da dokažu da su medicinski slučajevi. Sa druge strane, to razbija ekonomski monopol od strane mafije ili drugih organizacija koje trenutno koriste činjenicu da je supstanca zabranjena”, kazao je Čavalić.
Ističe da je suština da bi se legalizacijom razbilo crno tržište, marihuana bi se stavila u legalne tokove, povećala bi se naplata poreza te se unapređuju kvalitet i standard proizvoda.
Dodaje da bi se kontrola nad tržištem, svakako, trebala staviti u ruke privatnog sektora.
“Država tu treba da se pojavi u formi agencije koja vrši nadzor, a sa druge strane koja bi uredila zakonsku regulativu. Iskustva pokazuju da treba omogućiti zdravu konkurenciju privatnog sektora”, rekao je Čavalić za “Nezavisne“.
Navodi da iskustva drugih zemalja, kao što je Kanada, pokazuju da se već u prvoj godini nakon legalizacije privatni sektor veoma brzo formira.
“Na početku dolazi do intenzivnog rasta privatnog sektora u toj oblasti jer su marže visoke. Nakon nekoliko godina marže se stabilizuju, što znači da određena privatna preduzeća propadaju, a ostaju ona najuspješnija koja nude najbolji proizvod”, objasnio je Čavalić.
Aleksandar Jokić, banjalučki advokat, kazao je da bi najjednostavnije bilo da se legalizacija marihuane u medicinske svrhe reguliše posebnim zakonom.
“Bilo bi neophodno odrediti ko može da koristi proizvod, ko da ga uzgaja i obrađuje, ko izdaje dozvole i na kraju ko i pod kojim uslovima može proizvod da prodaje”, rekao je Jokić.
Saglasan je da proizvodnju, obradu i prodaju marihuane treba da radi privatni sektor uz dozvolu države.
“Smatram da bi upravo zbog prepuštanja privatnom sektoru ekonomski efekti bili veći nego da to država obavlja, a posao države, pored izdavanja dozvola, treba da bude vršenje nadzora nad proizvodnjom, obradom i prometom”, zaključio je Jokić.
Omer Isović, predsjednik Skupštine Udruženja “Zmajevo srce” iz Tuzle, kazao je da cijena kanabisovog ulja na crnom tržištu u BiH doseže od 400 do 700 eura.
“U zemljama koje su legalizovale kanabis cijene ulja ove biljke se kreću od 30 do 50 eura”, rekao je Isović.
Dodaje da oboljeli koji se liječe kanabisovim uljem proizvod nabavljaju s Kosova i iz Slovenije.
“Postoje dva izvora iz kojih ljudi u BiH nabavljaju kanabisovo ulje – jedno je s Kosova, koje je bolje kvalitete, a drugo iz Slovenije, ali niže kvalitete”, kazao je Isović.
Ističe da je u posljednjih nekoliko mjeseci primjetno da u kanabisovo ulje stavljaju olovo kako bi se dobilo na težini, a pritom se ugrožava zdravlje već bolesnih ljudi.
“Ljudi prodaju stanove, uzimaju kredite da bi se mogli liječiti. Legalizacijom prije svega dobijamo mogućnost da se ljudi kvalitetno liječite, a pored toga bilo bi uništeno crno tržište”, rekao je Isović za “Nezavisne“.
Doktori da liječe, a ne dileri
Poslanik u Predstavničkom domu parlamenta BiH Saša Magazinović i glumac koji je izliječen uljem kanabisa Irfan Ribić nedavno su u Sarajevu na skupu “Bolje ilegalno živ, nego legalno mrtav” poručili da teško oboljele treba da liječe doktori, a ne dileri.
Ribić je poručio kako će prije izabrati zatvor na nogama, nego slobodu u kolicima.
“Nevjerovatno je na koliko sam razumijevanja naišao, od policajaca do ministara. Ali sama činjenica da ulje stavite u svoj džep i krenete preko granice je dovoljno poražavajuća”, rekao je Ribić, prenosi “Klix”.
