Ideja postepenog pridruživanja bila je osnov za “reformirani pristup procesu pridruživanja EU”, nezvaničnom dokumentu od šest stranica kojeg je Francuska dostavila evropskim diplomatama u petak, 15. novembra, a čije detalje je objavio Euobserver.
Proces širenja EU-a trenutno se odvija kroz pristupne pregovore sa zemljama kandidatkinjama, koji pokrivaju 35 tematskih poglavlja. Kada kandidatkinje pristanu provesti potrebne reforme, postanu punopravne članice i ostvaruju pristup evropskim programima, poput naučnih grantova i do deset milijardi eura godišnje u subvencijama EU-a.
Ali u novom francuskom modelu, reforme bi se provodile kroz proces od sedam koraka, koji osigurava postepeni pristup odabranim programima i fondovima EU-a, sve do punopravnog članstva.
Tih sedam koraka su: vladavina zakona i osnovna prava; obrazovanje i istraživanje; zapošljavanje i socijalna pitanja; finansijski poslovi; jedinstveno tržište, poljoprivreda i ribarstvo; vanjski poslovi; i “drugi”.
Kada kandidatkinje ispune prvi korak, dobijaju, primjera radi, pristup Eurojustu, sistemu pravosudne saradnje. Ispunjavanje drugog koraka donosi pristup naučnom programu Horizon 2020 i omogućava balkanskim univerzitetima učešće u Erasmus programima razmjene studenata. Nakon četvrtog koraka bi mogli pristupiti EU-ovoj bankarskoj uniji, dok bi ispunjavanje petog koraka omogućilo korištenje strukturalnih fondova vrijednih nekoliko milijardi eura.
Završetak pregovora koji odgovara svakom koraku kojeg zemlja preduzme otvoriće mogućnost učestvovanja u odgovarajućim programima EU-a, povezanost sa određenim relevantnim sektorskim politikama i, prema potrebi, imati koristi od određenog ciljanog finanairanja – navodi se u dokumentu kojeg je dostavila Francuska, a dodaje se da krajnji cilj osaje “potpuno pristupanje”.
Ministri evropskih poslova EU-a bi o ovom prijedlogu trebali raspravljati već u utorak u Briselu, kada je zakazan sastanak Vijeća za opće poslove EU-a. Da bi ovaj prijedlog bio prihvaćen, morat će ga podržati svaka članica EU-a. Ukoliko se to i dogodi, Evropska komisija bi ove ideje trebala pretočiti u detaljniji pravni dokument do januara 2020. godine.
Ovaj prijedlog je stigao nakon što je francuski predsjednik Emmanuel Macron šokirao evropsku javnost korištenjem veta i sprječavanjem započinjanja pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom. Veto je opravdano izazvao zabrinutost da Francuska namjerava spriječiti dalje širenje EU-a na zapadni Balkan, što bi, upozoravaju iz Njemačke i SAD-a, moglo rezultirati nestabilnošću u regiji, te jačanjem utjecaja Kine i Rusije.
Međutim, u francuskom dokumentu se ističe “nedvosmislena opredijeljenost ka evropskim perspektivama zemalja Zapadnog Balkana”. Albanija, Kosovo, Sjeverna Makedonija, Crna Gora, Srbija i Bosna i Hercegovina, dodaje se, pripadaju Evropi svojom historijom, kulturom i geografijom.
Dokumentom se pravda i Macronov veto, tvrdeći da je posljednjih 20 godina intervencija EU-a na zapadnom Balkanu rezultiralo presporim napretkom i nedovoljnim koristima za građane. Model postepenog pristupa i “korak po korak” finansiranje bi, navodi se, donijelo konkretne koristi.
S druge strane, Francuska upozorava da nazadovanje u demokratiji i vladavini prava nosi svoju cijenu, te pozivaju na “rigorozne uvjete” i “reverzibilnost” ukoliko se pristupni pregovori ne odvijaju na odgovarajući način, piše “Faktor“.
Kriteriji za prelazak sa jednog koraka na drugi će biti precizno definirani, omogućavajući potvrdu njihove efektivne i dugotrajne provedbe – navodi se u dokumentu.
