Ministarstvo civilnih poslova BiH službeno je potvrdilo kako se od ratnih godina do sada državljanstva te zemlje odreklo 88.163 njenih građana. Glasnogovornica ministarstva Zorica Rulj potvrdila je kako trend odricanja građana od bosanskohercegovačke putovnice zabrinjavajuće raste, argumentirajući to činjenicom da se državljanstva matične države u razdoblju od 1. januara do 3. decembra ove godine odreklo ukupno 3735 osoba, prenosi Hina
Tokom 1996., prve poslijeratne godine, državljanstva BiH odreklo se svega šest osoba, sljedećih nekoliko godina taj broj je bio dvoznamenkast, da bi ove godine došlo do više hiljada takvih zahtjeva.
Prema podacima Ministarstva civilnih poslova, najviše nekadašnjih državljana BiH postali su Nijemci, Austrijanci, Slovenci, Norvežani, Česi.
Ljudi bježe
U nekim državama, poput Danske, iseljenici koji su se odlučili za danski pasoš mogli su zadržati i državljanstvo matične zemlje, a s nekim zapadnim zemljama, poput Švedske, BiH ima sporazum o dvojnom državljanstvu.
Taksu u iznosu od oko 400 eura plaćaju svi oni koji se odriču državljanstva BiH, osim ako to čine da bi primili državljanstvo neke od zemalja bivše SFRJ i u tom slučaju plaćaju oko 100 eura.
Odricanje od državljanstva BiH može biti i skuplje ako zahtjev neko podnosi putem diplomatsko-konzularne mreže BiH, jer se tada plaća i konzularna taksa pa zahtjev stoji oko 500 eura.
Korist od svega ovoga za sada ima samo državni budžet u koji se slijeva novac od tih taksi. Tako je država po toj osnovi u prošloj godini ostvarila prihode od oko 1,8 miliona eura, što je znatno više od planiranih 1,1 milion eura.
U postupku odricanja od državljanstva BiH podnositelji zahtjeva nisu dužni navesti razloge zbog kojih to čine, ali u neformalnim razgovorima najčešće kao razlog navode pravo na posjedovanje nekretnina, olakšano putovanje, pogodnosti kod studiranja u inostranstvu i veća prava u zemljama u kojima žive.
