Finansijski plan Zavoda za 2020. godinu iznosi oko 2,4 milijarde KM.
Porez na dobit je planiran u iznosu od 90,8 miliona i četiri posto je povećan u odnosu na 2019. godinu.
– Doprinosi za PIO/MIO su planirani u iznosu od 2,074 milijardi KM, a postaju prihod budžeta i od 1. januara će se uplaćivati na Jedinstveni račun trezora, a rezultat je nastavka rasta prihoda od direktnih poreza i doprinosa usljed nastavka ekonomskog rasta i fiskalne discipline – kaže Novalić.
Zakonom o izvršenju budžeta za 2020. godinu predviđeno je da se penzije isplaćuju kao drugi prioritet, odmah nakon servisiranja unutrašnjeg i vanjskog duga.
– Na ovaj način će se osigurati nepromijenjena dinamika u isplati penzija – podvukao je Novalić.
Osvrnuo se na činjenicu da je uz daljnje jačanje ekonomskog rasta po stopama od 3,5, 3,9 i 4,1 posto respektivno te uz uvećan stepen fiskalne discipline omogućen i rast prihoda od indirektnih, direktnih poreza i doprinosa.
To je, kako ističe, doprinijelo anuliranju akumuliranog deficita Zavoda PIO/MIO, ali i stabilnosti drugih budžetskih i vanbudžetskih fondova.
– Akumulirani deficit Zavoda je dostigao iznos od čak 226 miliona KM. Nakon toga, a kao posljedica rasta prihoda usljed ekonomskog rasta i bolje naplate, akumulirani deficit je u potpunosti eliminiran do 31. marta i sada Zavod PIO/MIO ostvaruje godišnji suficit od 74 miliona KM – naglasio je Novalić.
Navedeni podaci pojašnjavaju razloge za dosta relaksiraniju poziciju budžeta, koji je „uravnotežen i likvidan“. U prilog tome ide i otkazivanje nekoliko aukcija vrijednosnih papira, ali također i povlačenje samo jednog dijela sredstava (oko 207 miliona KM od odobrenih 720 miliona KM) iz Proširenog aranžmana s Međunarodnim monetarnim fondom.
Govoreći o najznačajnijim karakteristikama Prijedloga budžeta za 2020. godinu istakao je da je planirano 50 miliona KM za implementaciju Zakona o demobilisanim borcima i članovima njihovih porodica, odnosno isplatu osnovne egzistencijalne naknade ovim kategorijama.
Sredstva u iznosu od 15 miliona KM predviđena su za nastavak sufinansiranja kreditne linije koja se realizira putem Union banke, a predviđena je za rješavanje stambenog pitanja mlađe kategorije stanovništva.
– Poticaj za poljoprivredu povećan je na 87 miliona KM, odnosno veći je za 18,3 miliona KM, što je najveći iznos dosad i u potpunosti je u skladu sa Zakonom o novčanim podrškama u poljoprivredi i ruralnom razvoju. Ovo je još jedan dokaz da smo poljoprivredu prepoznali kao sektor od posebnog značaja za FBiH – konstatovao je Novalić.
Transferi za raseljena lica i izbjeglice povećani su za ukupno sedam miliona KM, a transfer za sanaciju zdravstvenih ustanova na razdjelu Federalnog ministarstva zdravstva planiran je u iznosu 30 miliona KM i povećan je za 24 miliona KM.
– Ova mjera je u skladu s novousvojenim dokumentom “Zajedničke socio-ekonomske reforme za period 2019.-2022. godina“ i vezano je za finansijsku konsolidaciju zdravstvenog sektora – dodao je Novalić.
Transfer nižim nivoima vlasti je s 18 miliona KM, koliko je bilo planirano u 2019. godini, povećan na 21 milion KM i predstavlja nastavak sufinansiranja budžeta lokalnih zajednica i njihovih projekata.
U narednoj godini nastavit će se finansiranja izgradnje putne infrastrukture, odnosno autocesta i brzih cesta i u tu svrhu je planirano ukupno 115 miliona KM.
– Ovo je iznos za koji je resorno ministarstvo predvidjelo da će se u narednoj godini utrošiti, te će ostatak sredstava koja su alocirana na ranije spomenutom podračunu biti prenesena u narednu fiskalnu godinu. Naravno, puno veći iznos finansijskih sredstava za ove namjene će biti utrošen od strane Autocesta i Cesta FBiH – rekao je Novalić.
Za implementaciju zakona o zaštiti porodice s djecom planirano je 20 miliona KM, koja će se realizirati nakon usvajanja zakona, koji se trenutno nalazi u parlamentarnoj proceduri.
Također, budžetom je planirano dodatnih 50 uposlenika u okviru Federalne uprave policije, što je i učinjeno.
– Budžet Federacije BiH za 2020. godinu sačinjen je na osnovu konzervativnih makroekonomskih projekcija, uvažavajući ne toliko optimistične makroprojekcije zemalja u okruženju, zemalja EU s jedne strane i poštujući i pridržavajući se principa restriktivne budžetske politike i ograničavanja rasta budžetske, odnosno tekuće potrošnje s druge strane – rekao je Novalić.
Prijedlog budžeta prati i set zakona koji se tiču integracije Zavoda PIO/MIO na trezorsko poslovanje. O njima će se, kao i o budžetu i zakonu o njegovom izvršenju izjašnjavati delegati u nastavku sjednice.
Navedena zakonska rješenja usvojio je jučer Predstavnički dom, te da bi stupila na snagu potrebno je da ih odobri i Dom naroda,pišu Vijesti
