Ukoliko se sprovede u djelo ono što je dogovoreno i potpisano na sastanku Zajedničkog komiteta CEFTA, održanom u srijedu u Tirani, licence i profesionalne kvalifikacije izdate u jednoj zemlji važiće u svih sedam zemalja, kao i carinska dokumentacija koju pripremi, recimo, operator u BiH važiće u svim zemljama potpisnicama CEFTA sporazuma.
“Pravac kojim ide region je dodatno rasterećenje i ukidanje prepreka na granicama kako bi se što više olakšao promet robe. Svako dodatno pojednostavljenje ima podršku naše privrede kako ne bismo gubili vrijeme i to su dobri pravci kojima treba ići“, rekao je za “Nezavisne” Vladimir Blagojević, portparol Privredne komore Republike Srpske.
Nakon sastanka Zajedničkog komiteta CEFTA saopšteno je da potpisani protokoli o trgovini i uslugama treba da omoguće kompanijama međusobno priznavanje posebnih licenci, profesionalnih kvalifikacija i jednostavnost e-trgovine.
“To bi trebalo da znači da će jednom kada se dobije licenca na jednom od tržišta ona vrijediti na svih sedam. Ovaj protokol obezbijediće pravnu osnovu za buduće međusobno priznavanje profesionalnih kvalifikacija“, navedeno je u saopštenju, u kojem se dodaje da u suštini, kada se protokol bude primjenjivao, to znači da inženjer ili ljekar iz jedne države bez ikakvih prepreka može da dobije posao u drugoj državi potpisnici CEFTA.
Ovaj protokol, da bi stupio na snagu, treba da ratifikuju parlamenti svih sedam zemlja CEFTA, dok bi sporazum koji je usvojen i koji bi omogućio znatno lakši carinski postupak u primjeni trebalo da bude od aprila naredne godine.
“Nakon što carinsku dokumentaciju pripremi jedan operator, neće morati prolaziti iste postupke na svakom carinskom mjestu unutar sedam država CEFTA. To ne samo da će olakšati postupke na granici, nego će takođe pomoći u izgradnji povjerenja između stranaka koje će poštovati i primjenjivati iste postupke“, saopštili su iz CEFTA.
Kada je riječ o prioritetima, na godišnjem sastanku CEFTA bilo je riječi o tome da već naredne godine bude uveden nadzor tržišta za industrijske proizvode, što bi značilo, ako neki proizvod bude proglašen nesigurnim u nekoj od zemalja CEFTA, da ga i ostale države tretiraju kao nesiguran. Iduće godine članice CEFTA trebalo bi da pokrenu i međuregionalnu regulatornu saradnju u barem jednom sektoru, i to u poštanskim uslugama ili građevinarstvu.
“Planirano je i unapređenje postojeće elektronske razmjene podataka, a krenuće se od razmjene carinske dokumentacije, uključujući i veterinarsku, fitosanitarnu i javno zdravstvenu dokumentaciju i informacije“, zaključeno je na sastanku CEFTA.
Učesnici godišnjeg CEFTA sastanka potpisali su i ugovor o daljem finansiranju aktivnosti CEFTA, kao i Komorsko-investicionog foruma zapadnobalkanske šestorke, Evropske komisije i Njemačke organizacije za međunarodnu saradnju u visini od deset miliona eura.
“Postoje inicijative i za nove carinske unije, i to je dobro, ali bi trebalo to jasno definisati. S jedne strane imamo uvezivanje, rasterećenje i sve ostalo, a s druge strane imamo situaciju da se ne poštuje CEFTA i da Kosovo uvodi takse, a ne snosi nikakve sankcije jer to nije predviđeno sporazumom. To se prije svega mora razriješiti“, rekao je Blagojević.
Podsjećanja radi, CEFTA su krajem 2006. godine potpisali Crna Gora, Albanija, Bosna i Hercegovina, Sjeverna Makedonija, Moldavija, Bugarska, Rumunija, Hrvatska, Srbija i Kosovo, a nakon što su postale članice EU, Bugarska, Rumunija i Hrvatska istupile su iz CEFTA.
ČLANICE CEFTA
- Bosna i Hercegovina
- Srbija
- Crna Gora
- Albanija
- Sjeverna Makedonija
- Moldavija
- Kosovo
