U Muzeju “Alija Izetbegović” je zaposlena od 2014. god kao naučno-istraživački radnik, a od decembra ove godine je imenovana u Direktoricu Muzeja, ispričala je u razgovoru za “Radio Sarajevo“.
“Za mene ova funkcija predstavlja veliku čast i privilegiju, ali i veliku odgovornost. Cilj mi je da predstavim lik i djelo Alije Izetbegovića u najboljem svjetlu, sa fokusom na njegovo intelektualno naslijeđe”, rekla je Nađa otkrivajući da se ne želi ograničiti samo na to.
“Vjerujem da je naš Muzej, kao i svaki Muzej uostalom, idealna platforma za kulturnu diplomatiju. U široj slici, naša želja je da predstavimo svoju domovinu i njeno bogato multikulturalno naslijeđe svim našim posjetiocima, kako domaćim, tako i stranim. Iz tog razloga Muzej će nastojati da bude pokrovitelj bh. umjetnika kroz razne projekte – od već tradicionalne međunarodne likovne kolonije ‘Moj bijeg u slobodu’, koju organizujemo svake godine u Počitelju, preko raznih kreativnih radionica za učenike srednjih i osnovnih škola, konkursa za literarne radove, ali i kroz suradnju sa bh. umjetnicima na pripremi nove stalne muzejske postavke, koju planiramo obogatiti muralima i skulpturama”, otkrila je sagovornica.
Početkom maja ove godine Nađa je priredila Zbirku ilustrovanih citata “Poruka sebi” jednog od najautentičnijih i najdosljednijih mislilaca u Bosni i Hercegovini u posljednjim decenijama XX stoljeća, svog djeda.
Kako je rekla, muzej “Alija Izetbegović” aktivno se bavi naučno istraživačkim radom i izdavaštvom. Među najnovijim naslovima Muzeja je i ilustrovana zbirka citata Alije Izetbegovića “Poruka sebi”. Za sada je knjiga prevedena na engleski, turski i perzijski jezik, a u suradnji sa Bibliotekom za slijepa i slabovidna lica BiH smo pripremili i audioizdanje knjige s naratorom Izudinom Bajrovićem.
“Imala sam osamnaest godina kada je moj djed Alija preselio [na ahiret]. Kao studentica historije umjetnosti i komparativne književnosti, mnogo sam čitala –između ostalog i njegova djela. Pored onih osnovnih tema kojima se bavio, zainteresirala sam se i za neke univerzalne teme o kojima je pisao – o životu, smrti, ljubavi, slobodi, umjetnosti, nauci itd. Najdraže citate sam bilježila u jedan notes, te je tako, s vremenom, nastala i ova zbirka citata. Naziv knjige –’Poruka sebi’, ujedno je i naziv pjesme koju je Alija Izetbegović napisao nekoliko dana pred smrt”, prokomentarisala je Nađa.
Ostani uspravan. Kako ćeš pognute glave ispod zvijezda? Kojim god putem da kreneš na kraju čeka smrt. I sve se završava propašću. I ti ćeš umrijeti. I ovaj svijet će umrijeti. Zato ostani uspravan.
“U ovih nekoliko riječi sadržana je filozofija života Alije Izetbegovića. One podsjećaju na prolaznost i propast ovog svijeta ali i nadu u vječni život, opominju o fizičkom kraju i duhovnom beskraju. Ova zbirka je nastala kao rezultat moje želje da njegovu univerzalnu misao približim mlađim i starijim generacijama na način koji je svima pristupačan i interesantan. Citati su obogaćeni crtežima mlade talentovane umjetnice Džejlane Pašić, te na simboličan način ilustruju ideje Alije Izetbegovića”, rekla je Nađa.
U proteklom mjesecu promovirala je knjigu “Poruka sebi” u Holandiji (Venlo, Rotterdam) i Belgiji (Antwerpen) te Turskoj (Bursa), gdje je Muzej “Alija Izetbegović” predstavio svoju izdavačku djelatnost na bh. štandu na sajmu knjige u tom gradu.
“Ugodno sam iznenađena pozitivnim reakcijama na knjigu i drago mi je da su se među čitaocima knjige našle i starije i mlađe generacije. Knjiga se može kupiti u Muzeju ‘Alija Izetbegović’, te knjižarama ‘Svjetlost’ i ‘Ilum’ u Sarajevu. Također, knjigu je moguće naručiti i online, putem Facebook i Instagram profila Muzeja”, rekla je Berberović-Dizdarević za “Radio Sarajevo“.
Kako je Nađa unuka prvog predsjednika nezavisne BiH, zanimalo nas je kako je to uticalo na njen život, kakvo breme nosi sa sobom njegovo ime i kakva je sjećanja vežu za djeda.
“Alija Izetbegović nije bio samo političar i državnik. On je bio pravnik, lider, mislilac, pisac i strastveni čitalac knjiga. Crpio je inspiraciju i snagu iz svog islamskog naslijeđa i evropskog porijekla. I jedno i drugo je obogaćivalo njegov duh i njegovu misao. Proveo je godine u zatvoru zbog svojih ideala i političke vizije koja je često bila namjerno iskrivljivana i neshvaćena. Za takvo nešto, trebalo je imati snage i dostojanstva, a on je imao oboje.
Za mene, moj rahmetli djed predstavlja neupitan uzor i ideal. Ponosna sam što sam njegova unuka i što kroz svoj angažman u Muzeju imam priliku da na pravi način promovišem one univerzalne etičke i moralne vrijednosti za koje se on zalagao tokom svog života. Rahmetli djeda se sjećam kao čovjeka izuzetne karizme i prodorno plavih očiju – smirenog, dostojanstvenog i karakternog. Za mene, on je na prvom mjestu bio mislilac i intelektualac ali i vješt diplomata i neupitan lider. Dan-danas ga upoznajem kroz njegove knjige, koje čitam iznova i iznova”, rekla je Nađa.
Što se tiče “bremena” koje nosi kao njegova unuka, ono za nju zaista predstavlja jednu veliku obavezu i odgovornost, ali i ogromnu čast.
“To breme je istovremeno jedna vrsta moralnog i etičkog kompasa u mom životu, podsjetnik o mom porijeklu, identitetu i korijenima”, prokomentarisala je.
Na poslovnom planu, protekla godina je za nju bila jako dinamična i produktivna.
“Kao novoimenovana direktorica Muzeja inicirala sam nekoliko projekata, od kojih sam najviše ponosna na donatorsku izložbu ‘Moj bijeg u slobodu’ koju je Muzej organizovao u saradnji sa Gradskom upravom Sarajevo i Gradskom Vijećnicom Sarajevo. Ono što čini ovu izložbu posebnom jeste njen humanitarni karakter, jer će sav prihod od prodaje likovnih djela biti doniran Udruženju ‘Srce za djecu oboljelu od raka’. Do sada smo prikupili skoro 30,000 KM”, otkrila je Nađa.
Pored toga, započeli su radove na adaptaciji nove stalne postavke Muzeja uz podršku Gradske uprave Sarajevo i Ministarstva kulture i sporta Kantona Sarajevo.
“Planiramo i rebranding i redizajn vizuelnog identiteta Muzeja, kao i cijeli niz novih projekata – od organizacije kreativnih radionica, naučnih simpozija i konferencija, izdavačke djelatnosti i suradnju sa drugim međunarodnim i lokalnim institucijama”, rekla je direktorica Muzeja za “Radio Sarajevo“.
“Dugoročno, naša vizija je da mali memorijalni Muzej ‘preraste’ u ozbiljan naučno-istraživački institut – jednu vrstu naučnog i kreativnog ‘hub-a’ koji će biti mjesto susreta mladih umjetnika, intelektualaca i naučnika. Vjerujem da ćemo postići ovaj cilj u narednim godinama kroz suradnju sa međunarodnim univerzitetima, naučnim i kulturnim ustanovama i Fondacijom ‘Alija Izetbegović’ te da će grad Sarajevo po prvi put dobiti jednu ovakvu instituciju. U našoj viziji, budući Institut ‘Alija Izetbegović’ mogao bi objedinjavati umjetničku galeriju, biblioteku, čitaonicu, multimedijalnu salu i druge sadržaje koji bi bili na raspolaganju našim posjetiocima”, rekla je Nađa.
Na naše pitanje o tome da li je postigla sve što sam željela, rekla nam je: “Tek sam započela.”
U javnosti je malo poznato da se Nađa bavi i modnom fotografijom, te da sarađuje sa brojnim poznatim bh. manekenkama i modelima, no zbog obima posla kojeg ima u Muzeju i porodičnih obaveza, taj posao trenutno stagnira.
