„U trenutku kada su najavili da ću postati član Vlade Austrije krenula je velika kampanja protiv mene, pogotovo kampanja sa desničarske, ekstremne strane. Martin Sellner je poznato ime i uz njega je dio ekstremnih desničara pokrenuo tu kampanju”, kaže Alma Zadić, nova ministrica pravde Austrije, rođena Tuzlanka u intervjuu za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Ona je prva osoba porijeklom iz Bosne i Hercegovine i sa migrantskim backgroundom u Vladi Republike Austrije. Prisjeća se u nastavku kakvog je odjeka imalo njeno imenovanje u kabinet premijera Sebastiana Kurca (Sebastian Kurz), gdje je preuzela resor pravosuđa.
“Došlo je do prijetnji, međutim, veliki dio Austrije se digao na noge i rekao da stoji iza mene. To je bio veliki i snažan znak, ne samo za mene i Vladu, nego i za veliki broj mladih ljudi koji nisu rođeni u Austriji, a koji tamo rade i koji su mnogo doprinijeli toj zemlji“, kaže Zadić.
Alma Zadić je i najmlađa ministrica u istoriji ove zemlje. Iz Tuzle je izbjegla u Beč 1994. godine, treće godine rata u BiH. Pravnica je po struci, a studirala je i u New Yorku na Univerzitetu Columbia.
Nakon povratka iz SAD-a, radila je kao advokatica.
RSE: Da li je Vaš izbor na ministarsku funkciju u isto vrijeme priznanje za mnoge mlade koji su zbog rata morali otići iz svojih zemalja?
Zadić: Sigurno jeste. Jak signal pogotovo za mlade ljude koji su morali ostaviti svoju domovinu, koji su došli u Austriju i svojim radom pokazali da su se integrirali. Mislim da je to veoma snažna poruka da im se pokaže da su i oni dio austrijskog društva.
RSE: Austrija nije imuna od govora mržnje. Što napraviti?
Zadić: Mi smo danas imali veliki sastanak, svi ministari pravosuđa u Evropskoj uniji, i to je veliki znak. Zajedno ćemo raditi protiv mržnje na internetu, jer ta mržnja dovodi do rasizma, raspada zajedničkog života… Važno je da se u cijeloj Evropskoj uniji zajedničkim snagama borimo protiv toga.
RSE: Vi ste Austrijanka-Bosanka. Koji je Vaš identitet i kako održavate kontakte sa familijom u Bosni i Hercegovini, Tuzli?
Zadić: Identitet je vrlo interesantno pitanje. Dosta sam o tome pričala i prije moje političke karijere. Za sebe kažem da imam tri identiteta – da sam Austrijanka, Bosanka i državljanka Evropske unije. Mislim da je to veoma važno za sve ljude koji su napustili svoju domovinu iz različitih razloga, da osjećaju da su svi identiteti dio njih. Jednom godišnje idem u Bosnu zato što mi u Tuzli, mom rodnom gradu, još uvijek živi rodbina koju posjećujem.
RSE: U vašoj biografiji je navedeno da ste izvjesno vrijeme radili i u Haškom tribunalu. Što ste naučili tamo, da li Vam je možda to pojačalo senzibilitet za ratne probleme?
Zadić: To je bilo veoma interesantno iskustvo, za mene kao pravnika, kao osobu koja je rođena u Bosni i Hercegovini je bilo veliko interesantno iskustvo vidjeti šta se desilo. Ja sam, ipak, bila dijete, imala sam deset godina kad je počeo rat. Zato je bilo vrlo važno vidjeti u Haškom tribunalu sve strane, ko šta kaže o tome i čitati to što su svjedoci izjavili.
RSE: Kakvi su Vaši planovi za rad Ministarstva i koji su prioritetni zadaci koje ćete pokrenuti? Već ste najavili da će Vaš koncept biti moderna, nebirokratska i pravda orjenitirana prema ljudskim pravima? Ranije ste bili dosta kritični prema radu tužiteljstva, naročito prema sektoru za gospodarstvo, kriminal i korupciju.
Zadić: Da, zadnje dvije godine sam bila u opoziciji, dosta sam kritikovala korupciju, tužilaštva. Međutim, sada, kako sam u Ministarstvu, imam veoma dobre odnose i unutar njega, ali i sa tužilaštvom. Moj cilj jeste, tu imam podršku ministarstva, da se borimo protiv korupcije i tu će se dosta stvari promijeniti, dosta stvari smo analizirali. Znate i sami da je Austrija imala skandale (korupcijski skandal i ostavka vicekancelara Hansa Kristijana Štrahea, zbog čega je pala prethodna Vlada Austrije op.a.), a to je pokazalo da stvarno moramo krenuti u borbu protiv korupcije.
RSE: Najavili ste kako će Vam Evropska konvencija o ljudskim pravima biti isti prioritet kao Ustav Austrije. Kako će to u praksi izgledati?
Zadić: Konvencija o ljudskim pravima je, u stvari, u Ustavu Austrije, tako da je to na istom nivou. Za mene je veoma važno da i ljudska prava i Ustav Austrije držimo zajedno i da se posvetimo, posebno što se tiče pravde, i jednom i drugom.
