Profesori s katedre za kazneno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu odlučili su javno reagirati i ukazati kako smatraju da je kršenje samoizolacije kazneno djelo te da bi se stoga i trebalo kažnjavati zatvorom. Njihovo priopćenje potpisao je predstojnik katedre, Davor Derenčinović. Profesori među ostalim napominju kako se širenje zaraze u slučaju da netko zbog toga umre, može kazniti i s 12 godina zatvora.
“Kršenje mjera samoizolacije koje su odredila nadležna državna tijela nije samo lakše kažnjivo djelo odnosno prekršaj zbog kojeg se počinitelji mogu novčano kazniti. Pod određenim uvjetima, to je i kazneno djelo širenja i prenošenja zarazne bolesti. Ono je propisano člankom 180. Kaznenog zakona”, stoji u poruci s katedre za Kazneno pravo.
EVO ŠTO KAŽE KAZNENI ZAKON
Prema Članku 180. Kaznenog zakona počinitelj kaznenog djela je, između ostalog, i onaj tko “ne postupi prema propisima ili naredbama kojima nadležno državno tijelo naređuje preglede, dezinfekciju, dezinsekciju, deratizaciju, odvajanje bolesnika ili drugu mjeru za sprječavanje suzbijanja zarazne bolesti među ljudima s posljedicom prouzročenja opasnosti od širenja zarazne bolesti među ljudima”.
Za to je kazneno djelo propisana kazna zatvora do dvije godine zatvora ako je počinjeno s namjerom, odnosno do jedne godine zatvora ako je počinjeno iz nehaja, navode profesori u priopćenju. Drugim riječima, onaj tko ne poštuje samoizolaciju, a svjedoci smo svaki dan da takvih slučajeva i dalje ima, trebao bi biti osuđen i na zatvorsku kaznu, smatraju stručnjaci s Katedre za kazneno pravo.
I RAVNODUŠNOST SE KAŽNJAVA
Profesori pritom objašnjavaju kako se namjernim postupanjem, odnosno namjernim širenjem zaraze smatra i ravnodušnost prema eventualnim posljedicama širenja zaraze. Osim toga, u zakonu stoji kako je kazneno djelo već i samo prouzročenje opasnosti, neovisno je li netko drugi doista i zaražen.
Nehajnim, odnosno nenamjernim širenjem zaraze, prema tumačenju profesora s katedre Kaznenog prava, smatra se ono lakomisleno držanje kad netko misli: “ništa se neće dogoditi”.
TE LJUDE MOŽE SE I HAPSITI
Kod oba oblika ovog kaznenog djela, napominju profesori, nadležna državna tijela imaju ovlast uhititi osumnjičenika i provesti kazneni postupak.
“Sudovi tu osobu moraju osuditi na kaznu zatvora, kažu. U slučaju najtežih posljedica, ako je primjerice takvim ponašanjem prouzročena smrt jedne ili više osoba, ta kazna može biti i do 12 godina. Radi se o teškom kaznenom djelu koje kriminalizira i nepromišljenost, lakomislenost i ravnodušnost kao posljedice odsustva društvene odgovornosti i solidarnosti u uvjetima krize”, navode.
KAŽNJAVA SE I ŠIRENJE LAŽI
Na reakciju je profesore potaknulo i širenje lažnih vijesti nakon potresa u Zagrebu. Naime, nedugo nakon potresa pojavile su se informacije kojima se upozoravalo kada će se dogoditi sljedeći potres, na kojim lokacijama, kojeg intenziteta… To je sve vrlo brzo demantirano s obzirom da, prema suvremenim seizmološkim znanstvenim spoznajama, nije moguće predvidjeti ni mjesto ni vrijeme potresa.
Profesori kaznenog prava napominju kako takve poruke i fake news služe širenju straha i panike, te nesigurnosti građana, što pak može imati teške i dalekosežne posljedice.
I DO 3 GODINE ZATVORA
“Podsjećamo da je takvih lažnih vijesti bilo i još ih ima i u vezi pandemije koronavirusa. Tako je najavljivana potpuna karantena i izolacija mimo objava i odluka nadležnih državnih tijela. “Širenje lažnih i uznemiravajućih vijesti je prekršaj iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira. Za njega je propisana novčana kazna i kazna zatvora do 30 dana.
Lažna uzbuna kažnjiva je i zatvorom do tri godine”, kažu profesori. Naime, Članak 316. Kaznenog zakona predviđa kaznu za onu osobu koja primjerice nazove policiju ili vatrogasce i traži bez ikakvog razloga njihovo žurno djelovanje,piše Telegram
